„Crnoj Gori je Izvještajem poslata jasna, direktna i glasna poruka koja ima snažne elemente zabrinutosti i oštrine. Mi smo očekivali ovakav ton, ali je pitanje koliko ga razumiju oni akteri koji snose odgovornost za ovako loše stanje i stagnaciju, a u nekim dijelovima i regresiju, u pregovorima, buduće da smo mi već svjedočili manipulativnom prebacivanju odgovornosti i samohvalisanju nosilaca prethodne vlasti“, istakla je u razgovoru za Portal Analitika saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Milica Zindović.
Sagovornica Analitike smatra da Izvještaj opominje da nema nimalo razloga za slavlje, jer Crna Gora, ukupno gledajući, nije ostvarila ni minimalan napredak u prethodnih godinu dana, i on se bilježi ocjenom 3.12.
„Istina, u nekoliko poglavlja je, u odnosu na prethodnu godinu, poboljšan rezultat, pa sada imamo ocjenu dobrog napretka u poglavljima 7 – Pravo intelektualne svojine i 14 – Saobraćajna politika, dok je dobar napredak zadržan i u poglavljima 25 - Nauka i istraživanje i 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika EU, što su ukupno svega 4 poglavlja sa dobrim napretkom“, pojašnjava ona.
11
Nasuprot tome, kako dodaje, goru ocjenu u odnosu na prethodni izvještaj dobili smo, recimo, u poglavljima 5 - Javne nabavke; 12 - Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor i poglavlju 30 - Vanjski odnosi, budući da prošlogodišnje preporuke EK nisu ispunjene.
„U ovim poglavljima sada se, umjesto prošlogodišnjeg dobrog napretka, bilježi određen napredak (poglavlja 5 i 12), te ograničen napredak (poglavlje 30). Međutim, u najvažnijem klasteru – osnove, koji uključuje ključna poglavlja 23 i 24, ali i funkcionisanje demokratskih institucija, reformu javne uprave i drugo, napretka nema“, objašnjava Zindović.
S ovakvim ocjenama punopravno članstvo daleko
Prema njenim riječima, brojni su i drugi problemi koji su notirani u izvještaju – od nedostatka usmjerenja o pitanjima vezanim za pregovarački proces, nedostatka koordinacije među ministarstvima, po prvi put i eksplicitno podvučenog nepoštovanja preporuka Evropske i Venecijanske komisije od strane Vlade i Parlamenta, masovnog imenovanja i razrješenja Vlade u tehničkom mandatu, prečestih smjena zapošljenih u javnoj upravi što je dovelo do daljeg osipanja znanja i ekspertize u pitanjima vezanim za EU integracije, nefunkcionalne pregovaračke strukture, posebno naglašenog omalovažavanja civilnog sektora od strane najviših nosilaca vlasti, izražene diksriminacije prema ranjivim kategorijama, itd.
„Sa ovakvim ocjenama, punopravno članstvo u EU se čini jako daleko, jer je još jedna godina praktično izgubljena bez ‘oživljavanja’ pregovaračkog procesa, a ostaje da vidimo da li će nova Vlada i parlamentarna većina imati političku volju i kapacitet da stvari pomjeri naprijed“, naglašava Zindović.
U poglavljima 23 i 24 mnogo posla za sve grane vlasti
Kad su u pitanju poglavlja 23 i 24, sagovornica Analitike napominje da u ovim poglavljima imamo jasna prelazna mjerila koja moramo ispuniti da bismo dobili završna mjerila, i da bi pregovarački proces prodisao a mi krenuli u finalizaciju rada na preostalim obavezama.
„Mnogo puta naglašavana pravosudna imenovanja jesu apsolutni prioritet i ona, shodno najavama nove parlamentarne većine, brzo dolaze na dnevni red i bilo bi dobro da se okončaju. Tu govorimo o izboru sedmog sudije Ustavnog suda, Vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu i preostalim članovima Sudskog savjeta. Svi ti predlozi su u Skupštini, a duh većine koja se traži zahtijeva dijalog vlasti i opozicije kako bi ta lica imala puni legitimitet“, navodi Zindović.
No, kako ističe, nijesu sve obaveze u ovoj oblasti svedene na to i zaboravlja se da govorimo o 83 mjerila za ova dva poglavlja i da tu ima mnogo posla za sve grane vlasti, a posebno za izvršnu.
„Naime, u ovom okviru pored pravosuđa i vezane borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala gdje ne stojimo dobro i potrebni su veći iskoraci od ovih imenovanja, iako su oni polazište. Velika je odgovornost na Ministarstvu pravde i Ministarstvu unutrašnjih poslova koji su do sada ozbiljno podbacili u jačanju sistema pravosuđa i policijske strukture u strateškom i organizacionom dijelu, kao svojim primarnim odgovornostima, ali i ostalima koje su im u okviru nadležnosti i važne su u kontekstu mjerila za poglavlja 23 i 24“, objašnjava Zindović.
Politika prethodne vlade sve sem reformska i evropska
Zindović podsjeća da je prethodna, 43. Vlada dobila povjerenje u Skupštini upravo na osnovu tadašnjih obećanja i najavljivane realizacije evropske reformske agende, a pokazalo se da je politika koju je ta Vlada sprovodila bila sve sem evropska i reformska.
„Nesporno je da smo imalii nefunkcionalnu Skupštinu, kao posljedicu duboke polarizacije sa refleksijom i na parlamentarne aktere, koji su dali svoj doprinos stagnaciji evropskog puta, te da je ova Vlada cjelokupan period koji izvještaj pokriva provela u tehničkom mandatu. Ipak, to je nije spriječilo da široko zloupotrebljava poziciju na što smo i mi u CGO-u ukazivali i vidimo da su neke od tih ocjena prenešene u Izvještaj EK, ali i da je EK dobro primijetila prljave kampanje koje su najviši nosioci vlasti vodili protiv kritički orijentisanog NVO sektora“, ističe Zindović.
Posebno ukazuje na imenovanje i razrješavanje velikog broja javnih funkcionera, usvajanje važnih a upitnih odluka, oglušavanja o mišljenja EK i Venecijanske komisije, izostanak posvećenosti evropskim poslovima, arbitrarno interpetiranje zakona, ili otvoreno postupanje suprotno pravosnažnim presudama, insistiranje na kontroverznom Programu ekonomskog državljanstva, itd.
„Sve se to bilježi i u ovom Izvještaju, a treba pamtiti šta su prolazili oni koji su u Crnoj Gori ukazivali na ovo. U konačnom, pokazalo se da je ta Vlada izgubila kredibilitet u očima evropskih partnera, zbog čega, nažalost, i država Crna Gora trpi“, podvlači Zindović.
Izvještaj daje mapu puta, treba je pretočiti u akcione planove Vlade
Upitana kolika je stvarna namjera i želja nove Vlade da sprovede prijeko potrebne reforme, sagovornica Analitike ističe da je jedna stvar koliko nova Vlada, i novo rukovodstvo MEP-a ima želje, volje i inicijalne posvećenosti da odblokiraju pregovora pristupi iskreno, disciplinovano i odgovorno, a sasvim druga stvar koliku će podršku i kakve kapacitete naći među sopstvenim redovima, ali i među parlamentarnom većinom neophodnom za izglasavanje važnih zakona i imenovanja.
„Ovaj Izvještaj daje mapu puta koja treba da bude pretočena u akcione planove Vlade, a između ostalog opominje na značaj pregovaračke strukture i štetu koju sada trpimo jer je ona nefunkcionalna, što ukazuje i na hitnost njene revitalizacije. Činjenica da je EK ukazala i na nedostatak usmjerenja u oblasti EU integracija je zahtijevala više pažnje prilikom struktuiranja Vlade i procjene da li nam model Ministarstva evropskih poslova uopšte treba ili je bolji Kancelarija Glavnog pregovarača pri Kabinetu premijera, na šta smo mi mnogo puta ukazivali. Takođe, činjenica je da mi prvi put imamo na čelu ovog Ministarstva nekog ko nema iskustva u toj oblasti, a u 11. godini smo pregovora, i veliko je pitanje da li je dovoljno imati samo političku podršku za to poziciju“, ukazuje Zindović.
Glavni pregovarač da se ne mijenja kako se mijenjaju Vlade
Osvrnuvši se na poziciju glavnog pregovarača, Zindović smatra da se ne radi o vraćanju te pozicije, jer ona nikad nije nestala već je bila inkorporirana u ličnost resornog ministra odnosno ministarke, a kad smo ostali bez ministarke ostali smo i bez osobe koja je zadužena da vodi pregovore.
„Upravo ovo pojačava argumentaciju o modelu koji je CGO predlagao a koji ne predviđa zasebno Ministarstvo, ali predviđa Glavnog pregovarača koji će posao raditi stručno i na tehničkom nivou, koordinirajući ove poslove, i neće se mijenjati kako se vlade mijenjaju, čime bi se čuvala i institucionalna memorija, a tamo gdje treba politička podrška premijer bi bio tzv. politički kišobran“, kaže Zindović.
Da bi Vlada bila homogena mora imati konsenzus oko principa i vrijednosti
Sagovornica Analitike je stava da 44. Vlada nije dobro počela.
„Od snižavanja nivoa transparentnosti u dijelu zatvaranja sjednica za javnost, preko pravljenja glomaznog aparata koji nije u skladu sa preporukama EK o racionalizaciji i profesionalizaciji državne uprave, nejasnom prekrajanju pojedinih resora i kakve će to sve efekte imati u praktičnom dijelu, a svakako će usporiti rad dok se to administrativno ne posloži jer realizacija tih promjena nije jednostavna u tako složenom sistemu“, navodi Zindović.
Na drugoj strani, kako dodaje, očekuje se predan, ozbiljan, efikasan i sinergičan rad Vlade, Skupštine ali i saradnja sa nezavisnim institucijama i drugačiji, bolji odnos sa civilnim društvom kako bi došli i do malih rezultata od značaja za proces evropeizacije Crne Gore.
„Da bi Vlada bila homogena ona mora imati konsenzus oko principa i vrijednosti na kojima je zasnovana, a da bi nas vodila ka EU ti principi i vrijednosti moraju biti usklađeni sa onima na kojima počiva EU i njene najbolje prakse. Znači, pored ovog organizacionog dijela, najveći izazov će biti ovaj koji se odnosi na istinsku privrženost principima i vrijednostima evropske zajednice“, zaključuje Zindović.
