Medojević uhapšen poslije ponoći - Pripadnici Uprave policije rano jutros su, nakon završetka skupštinskog zasijedanja, uhapsili poslanika Demokratskog fronta Nebojšu Medojevića i sproveli ga u zatvor u Spužu.
Medojević je pritvoren po naredbi predsjednika Višeg suda Borisa Savića zbog višemjesečnog odbijanja poslanika DF-a da da svoj iskaz u predmetu koji se protiv njega vodi. Sudska naredba će biti na snazi, a Medojević u ZIKS-u, kako je rečeno iz Uprave policije, sve dok poslanik DF-a ne da iskaz u postupku koji se vodi, što znači da može biti pušten na slobodu nakon davanja izjave ili da može biti zadržan u pritvoru do daljneg.
Crnogorska policija je kasno sinoć saopštila da je Nebojša Medojević uhapšen i sproveden u zatvor u Spužu, jer mu je Viši sud odredio pritvor do dva mjeseca zbog odbijanja da svjedoči u Specijalnom tužilaštvu o njegovim javno izgovorenim tvrdnjama da je glavni Specijalni tužilac primio mito u iznosu od 100.000 eura.
I protiv poslanika Milana Kneževića je Viši sud dva puta donosio rješenje o zatvoru jer Knežević odbija da dostavi podatke o sudiji koji mu je, kako je tvrdio, ponudio da mu za deset hiljada eura ukine presudu zbog napada na policajca 2015. godine.
Na ta rješenja suda, Medojević i Knežević su se žalili jer, između ostalog, odluke o zatvoru su donesene bez skidanja njihovog poslaničkog imuniteta.
Radunović se javio ispred ZIKS-a - Ispred zatvora u Spužu se javio poslanik Slaven Radunović, koji je u video obraćanju na svom Facebook nalogu, kazao da ne zna o čemu se radi te da oni čekaju da dobiju informaciju. Kako je rekao, u Demokratskom frontu sumnjaju da se isto sprema Milanu Kneževiću, koji je sinoć boravio u Skupštini.
"Sumnjamo da se isto sprema i Milanu Kneževiću", naveo je Radunović, dodajući da je Medojević "presretnut maricoom na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog i da je uhapšen".
Knežević poručio da se neće predat policiji - Visoki funkcioner Demokratskog frotna (DF) Milan Knežević, poručio je na vanrednoj konferenciji jutros u jedan sat da se neće predati policiji, te da će s kolegama iz DF-a ostati u Skupštini do daljnjeg.
On je rekao da je trebalo da bude uhapšen zajedno s predsjednikom Pokreta za promjene (PzP) Nebojšom Medojevićem.
„Zbog konsultacija sam ostao pet-deset minuta duže u Skupštini, a ispred su bile dvije ‘marice’ koje je trebalo da postupe po nalogu predsjednika Višeg suda Borisa Savića. I ranije sam saopštio da nemam namjeru da se dobrovoljno predam i zajedno ću s kolegama poslanicima ostati u Skupštni do daljnjeg. Da demonstriramo princijepijelost i naš stav da su napadnuti Skupština, poslanici, Ustav, a najmanje Medojević i ja“, istakao je Knežević.
Jedan od lidera DF-a i poslanik tog političkog saveza u Skupštini Andrija Mandić je rekao da se Crna Gora nalazi na ivici građanskog rata.
"Medojević je na prevaran način, pošto je napustio Skupštinu poslije glasanja o rezoluciji koju je predložila parlamentarna većina uhapšen i odveden u zatvor u Spužu. Očigledno je realizovana namjera Višeg suda da Nebojšu Medojevića stave u zatvor zbog toga što su procijenili da nije svjedočio onako kako su se nadali, a ovdje vidite da stoji još jedna marica koja čeka Milana Kneževića kako bi i njega poveli u zatvor", rekao je Mandić.
Iz Višeg suda u Podgorici je zvanično potvrđeno da je određen pritvor za poslanike Demokratskog fronta (DF) Nebojšu Medojevića i Milana Kneževića do dva mjeseca. Zatvor traje dok Medojević i Knežević ne pristanu da svjedoče ili dok njihovo saslušanje postane nepotrebno ili dok se krivični postupak završi, a najduže do dva mjeseca računajući od dana hapšenja.
Nagnadno je pojašnjeno da se slučaju Nebojše Medojevića i Milana Kneževića radi se o svjedocima, a ne o okrivljenima i o stavljanju u zatvor, a ne o pritvoru, zbog čega nijesu primijenjene odredbe vezane za imunitet.
Bivši ministar pravde Dragan Šoć je izjavio da je hapšenje Medojevića protivzakonito i protivustavno. Advokati Medojevića i Kneževića su predali žalbu Apelacionom sudu i tražili da se hitno izjasni.
Usvojena Rezolucija, zbog transparenta umalo fizički obračun poslanika
Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su rano jutros Rezoluciju kojom se odluke Podgoričke skupštine proglašavaju ništavnim, glasovima vladajuće koalicije, opozicionog SDP-a i nezavisnih poslanika Nedeljka Rudovića i Anke Vukićević, dok je lider DEMOS-a Miodrag Lekić bio uzdržan.
Tokom rasprave nekoliko stotina ljudi održalo je protesnu šetnju pod sloganom "Nikad više 1918".
Protest je organizovala nevladina organizacija "Dukljani", sa čijeg skupa je poručeno da se "više nikad ne sme desiti da iko u Crnoj Gori slavi izdaju Crne Gore".
Okupljeni građani su marširali crnogorskim zastavama i nosili transparente na kojima je pisalo „Nikad više 1918,“ i „Crna Goro majko, rode, kolijevko od slobode“. Na jednom transparentu nalazile su se fotografije Amfilohija Radovića, Adolfa Hitlera, Vojislava Šešelja, Matije Bečkovića, Milana Kneževića i Andrije Mandića ispod kojih je pisalo „Dolje fašisti“.
Incident izmedju Kneževića i Gvozdenovića - Sami kraj sjednice parlamenta obilježio je verbalni incident između Milana Kneževića i Branimira Gvozdenovića, koji je zamalo prerastao u fizički obračun poslanika, pa je obezbjeđenje moralo da reaguje, upravo zbog tog transparenta.
„Znači li da se slažete da jedna rulja mene stavlja u okvir sa Hitlerom“, rekao je Knežević, ali mu je Gvozdenović isključio mikrofon, nakon čega su ,,uzavrele strasti“.
Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović ocijenio je tokom rasprave da je Rezolucija o Podgoričkoj skupštini veoma važan politički dokument, čija je svrha, između ostalog, da ukaže na istorijsku nepravdu nanijetu Crnoj Gori prije 100 godina, kao i na posljedice te nepravde.
Ranko Krivokapić iz SDP-a rekao je da se 1918. desila najklasičnija aneksija jedne države. "Nema opravdanja za odluku o poništenju Crne Gore. Dovoljno je bilo grešaka kralja Nikole, ne morate mu dodavati. Učinite barem onoliko koliko je on učinio za državu do početka 20. vijeka", rekao je on.
Slaven Radunović iz DF-a smatra da je vladajuća većina predložila rezoluciju kako bi skrenula poažnju sa „svakodnevnih zaduženja i marifetluka koje priređuje crnogorskoj ekonomiji“.
Milutin Đukanović je kazao da jedna od posljednica Rezolucije stvaranje Velike Albanije. „Ko će vam biti saveznik, kada se to pitanje aktuelizuje a to im je strategija? Vi ste se potrudili da jedinog iskrenog prijatelja a to je srpski narod proglasite za okupatora. Dijelite pravoslavni narod i podstičete raskol u pravoslavnoj crkvi“, rekao je on.
U ime kluba SNP-Demos Miodrag Lekić kazao je da je tema maksimalno dramatizovana.
"Ova tema ima upotrebnu političku vrijednost. Predlažem da se povuče jer ima negativne strane po odjek u Crnoj Gori, jer se njime produbljuju podjele", smatra on.
"Smatram da je Crnoj Gori napravljena velika nepravda 1918. Mora se međutim shvatiti kontekst i metež istorije", rekao je Lekić.
U prijedlogu koji su potpisala 42 poslanika vladajuće koalicije navodi da je, prije, za vrijeme i poslije Veilkog rata, Crna Gora bila suverena i međunarodno priznata država, definisana Ustavom iz 1905.
Ističe se i da "Podgorička skupština", održana 1918, nije bila njena legalna institucija, niti je legitimno konstituisana na osnovu slobodno iskazane volje građana Crne Gore.
Rezoluciju kojom se odluke Podgoričke skupštine 1918. godine proglašavaju ništavnim podržala je danas Vlada, saopšteno je na njenom twiter nalogu.
Rezolucija Demokratskog fronta (DF) "Nikad više 1916." nije uvrštena u dnevni red zasjedanja parlamenta.
Demokratski front je predložio da se na dnevni red stavi njihova rezolucija "Nikada više 1916.", kojom se kako je rekao lider tog saveza Andrija Mandić osuđuje kapitulacija Crne Gore.
"Da otvoreno i pošteno popričamo o 1916. godini i izdaji dinastije tadašnje vlade i rukovodsta tadašnje Crne Gore koja je izdala svoj narod, vojsku, državu. Svi su oficiri, vojnici završili u nekim logorima, tamo su ih mučili, a 1918. je samo posljedica jer se požnjelo ono što se posijalo 1916. godine", rekao je Mandić.
