„Krečenje stabla voća obavezna je mjera u prevenciji od bakterijskih oboljenja i sprječavanju izmrzavanja pojedinih dijelova voća. Velike temperaturne oscilacije između dana i noći u deblu izazivaju njegovo pucanje; naime, zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva koje ne prati širenje kore, te ona puca. Dolazi i do kretanja sokova, odnosno vegetacije u voćki, zagrijano deblo prevari voćku da krene s vegetacijom, a onda niska temperatura zaledi te sokove i pucaju kora i kapilari u stablu“, objašnjavaju iz Vrtnog centra „Kalia“.
Kako navode, nastale pukotine na stablu predstavljaju ulazna mjesta za prouzrokovače bolesti, odnosno sekundarne štetočine koje ubrzavaju propadanje oštećenih biljki.
„Krečenjem se ne suzbijaju štetočine voćki, ali se ometa i sprječava njihovo prezimljavanje pod ispucalom korom debla i grana. Tako nastale rane teško zacjeljuju. Glavni razlog zbog kojeg se stabla voća kreče je sprečavanje pojave ʼmrazopucaʼ kore, kao i uništavanje mahovine i lišajeva koji su pogodno tle za prezimljavanje štetnih organizama. Ova mjera obavlja se u koštičavom voću svake jeseni i u mlađim zasadima jabučastog voća, dok se kod starijih stabala primjenjuje svake treće godine. Koštičavo voće je osjetljivije na niske temperature jer ima kraći period dubokog zimskog mirovanja i najmanje povećanje temperature izaziva buđenje i kretanje sokova“, ističe se u savjetima vrtnog centra.
Agronomi „Kalije“ dalje objašnjavaju da krečenje, osim usporavanja kretanja sokova, u voćkama odgađa i početak vegetacije za sedam do 10 dana, što je najčešće dovoljno da se izbjegnu i kasni proljećni mrazevi i izmrzavanje rodnih i vegetativnih pupoljaka i cvjetova voćki. Ako je kreč u toku zime ispran, potrebno je krečenje ponoviti u januaru ili februaru.
„Debla voćaka premazati krečnom čorbom od zemlje do iznad račvišta prve etaže krune voćke i ramenih grana. Pravilo je da se krečenje obavlja po lijepom i suvom vremenu, na temperaturi iznad nule; u suprotnom, krečna opna bi se smrzla i odmah odvojila od drveta. Krečna čorba se priprema na sljedeći način: pet kilograma negašenog kreča, 0,5 kilograma kuhinjske soli i 0,25 kilograma sumpora. Sve promiješati i ugasiti vodom (vode dodati toliko da smjesa bude konzistencije mlijeka). Kvašljivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetočine, a so daje bolju ljepljivost smjese. Ostaviti smjesu da odstoji dva dana i tada je primijeniti. Sprječavanje zagrijavanja kore pod dejstvom zimskog sunca omogućuje bezbjedno prezimljavanje voćki bez opasnosti od izmrzavanja“, zaključuju iz „Kalije“.
Autorka:
Biljana Đaković dipl.ing.agronomije
Vrtni centar "KALIA" Bijelo Polje
