Rana trudnoća vezana za loše odrastanje: Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, iz 2017. godine, osam djevojčica mlađih od 15 godina rodilo je dijete, dok su njih 195 starosti od 16 do 19 godina postale majke. Stručnjaci navode da bi ovu brojku trebalo uzeti sa oprezom, jer se maloljetnička trudnoća kod nas još smatra sramotom i krije.
Iako je rana trudnoća moguća u svim situacijama i okolnostima, najčešće je vezana za nepovoljne uslove odrastanja, smatra psiholog Radoje Cerović.
''Siromaštvo, izostanak obrazovanja u porodičnom ambijentu, nekompletnost elemenata porodice, izloženost zavisnosti od supstanci među članovima porodice, izloženost nasilju u familijarnom i ekstrafamijalrnom okruženju samo su neki od sastojaka jedne socijalne fenomenologije čije implikacije tek od skora počinjemo da razumijemo i istražujemo”, ističe Cerović.
On objašnjava i da osobe, odrasle u nepovoljnom okruženju često razvijaju psihološki, ali i fiziološki sistem podešavanja koji se naziva “fast life history / FLH”.
“Osim što će taj FLH dovesti do ranijeg polnog sazrijevanja (ranija menarha, tj, prva menstruacija), on će ozbiljno ograničiti i sposobnost osobe da upravlja svojim impulsima i porivima… Dakle, prerane trudnoće su veoma često posljedica rane stresne situacije u odrastanju i porodičnom ambijentu i ne mogu nikako biti posmatrane kroz bio kakvu moralnu prizmu, a pogotovu ne ovu našu provincijalnu, patrijarhalnu i anahronu'', navodi Cerović.
Kako Cerović objašnjava, ako postoji trenutak u kojem je ženi potrebna podrška, bila ona odrasla ili adolescentkinja, to su trudnoća i porođaj. Dodaje da stres koji majke doživljavaju ostavlja veliki trag na život potomstva generacijama nakon sebe.
“Nestabilno i nesigurno “vezivanje” majke i djeteta, koje se nastavlja generacijama kasnije, održava se i na mentalne i na sve ostale zdravstvene dimenzije. Ukupno trajanje života, kao i vjerovatnoća niza mentalnih i fizičkih problema , poput dijabetesa, kardio vaskularnih bolesti, opstruktivnih respiratornih sindroma su i do više desetina puta vjerovatniji kod djece koja su iskusila rani stres'', ističe Cerović.
Djeca savjete traže na internetu, umjesto kod roditelja: Moralne restrikcije vezane za seksualnost rastu u cijelom zapadnom svijetu, te djeca, zbog nedostatka dijaloga i školskog obrazovanja savjete traže na internetu.
''Probajte da se informišete o seksualnosti preko Internet pretrage, baš da vidim hoćete li na prvoj stranici dobiti informaciju o zdravim stilovima života, kontracepciji ili možda o relacionalnim vještinama? Ove potonje vještine iz domena socijalnog žongliranja emocijama su one koje bi potencijalno mogle učiniti da se mlada djevojka iščupa iz neke emocionalne ucjene u kojima trampi seksualnost za nečiju naklonost, ljubav ili pažnju'', kaže Cerović.
Jedan od razloga maloljetničke trudnoće i jeste izostanak razumijevanja i obrazovanja u ovoj oblasti.
''Ne valja da djeca znaju išta o seksu, jer ih to navodno traumatizuje. Ako je scena seksa na televiziji, odmah se mijenja kanal, jer je to za djecu loše. Ubistva, eksplozije i torture iz horor filmova ne moraju biti tako strašni, jer djeca treba da znaju da to nije “iz prave”, ali seks je najveći neprijatelj. Valjda, ako djeci ne pominjete ništa oni će rasti u neznanju i neće znati da seks postoji, te neće imati seksualne odnose valjda dok ne diplomiraju na nekom fakultetu. To je farsa patrijarhalnog morala i društvo koje se tim ne bavi”, objašnjava Cerović.
Život maloljetnica se pretvara u pakao: Crnogorsko društvo ne prihvata maloljetne djevojke, koje su u drugom stanju, ali donose zaključke, te osuđuju, stigmatiziraju i uništavaju život trudnice i djeteta, navodi Aida Petrović, direktorica Crnogorskog ženskog lobija.
''U društvu koje ima manjak empatije, humanosti i razumijevanja za stanje djeteta koje rađa dijete često se desi da i u institucijama “ne stanuje” razumijevanje i prihvatanje stanja maloljetne majke, niti su svjesni ili ne žele biti svjesni opasnosti od porođaja jednog djeteta. Kukavički je i neljudski pa onda i neprofesionalno bježati od problema koje donosi maloljetnička trudnoća, jer ako se dvoje djece igraju istim igračkama a pri tom su majka i dijete koje niko ne želi onda i kao porodica i kao društvo imamo veliki problem'', ističe Aida Petrović.
Psiholog Cerović smatra da maloljetnička trudnoća spada u situacije u kojima crnogorsko društvo pokazuje svoje najsurovije lice.
‘’Stigma i netrpeljivost prema svakom odstupanju od “norme” iz vremena plemenskih kapetana, pretvara život ženama koje su rano zatrudnjele ili dobile djecu u pravi pakao, iako je ta “plemenska norma” u stvari povrijeđena vanbračnim karakterom trudnoće, a nikako brigom za zdravlje mlade žene. Naime norma kroz istoriju ne bi bila povrijeđena kada bi ti isti “sreski kapetani” oženili tu maloljetnicu. Onda je sve u redu i time se problem rješava. Iako ne možemo reći da je rana trudnoća ni po čemu jednostavna situacija nigdje na svijetu, ona u sredinama kao što je naša ima dodatnu i veoma dramatičnu dimenziju u kojoj moralna stigmatizacija kao požar zahvata cijelu porodicu, nekada bi zahvatila i cijelo pleme. I zna se o čiju glavu se sve to može obiti’’, objašnjava Cerović.
Maloljetnice odbačene: Kada adolescentkinje odluče da zadrže dijete, najčešće bivaju odbačene kako od porodice tako i od društva, a samom djetetu se rijetko ko obraduje, navodi Aida Petrović. Maloljetnice, napuštene od porodice su prepuštene samima sebi i institucijama.
''Često se dešava da maloljetna majka bude prepuštena sebi samoj i da dijete brine o djetetu. Tada znaju da se dese i loše stvari po samu maloljetnu majku od ostavljanja, povrjeđivanja pa i ubistva djeteta do teških trauma koje mlada majka doživljava i kroz koje prolazi u post porođajnom procesu'', ističe ona.
Kako dodaje, ako se neko i obraduje maloljetnoj trudnici i rođenju djeteta to je porodica njenog partnera, posebno ako se rađa dječak.
“Kada maloljetnice zatrudne, njeni roditelji shvataju da je ugrožena sa više aspekata jer je sama dijete i to fizički, psihički, emotivno. Dovodi se u pitanje i njena mogućnost daljeg školovanja i obrazovanja, prekidaju niti vršnjačkog druženja i iza nje ostaje dio djetinjstva, rane mladosti koji nikada neće proživjeti. Najčešće je društveno neprihvaćena i stavljena na stub srama, stigme i osude, jer sredina ne prašta patrijarhalno ustrojstvo takođe sa nazadnim konceptima poimanja muško ženskih „uloga“ u porodici i društvu '', ističe Aida Petrović.
Kako ističe Aida Petrović za naš portal naglašava da maloljetnice koje rađaju djecu su društveno marginalizovane, diskriminisane i isključene.
“Seksualna edukacija djevojčica i dječaka bi trebala biti prevashodno u porodici, te u školi, socijalnim službama, medijima … Rješavanje problematike maloljetničkih trudnoća vidim jedino u sistemskom pristupu, izradom primjenjivh planova, kao i kroz multisektorsku saradnju nadležnih institucija i organizacija civilnog sektora koje se bave ljudskim pravima posebno zaštitom i promocijom ženskim i djecijim ljudskim pravima'', zaključuje ona.
U svijetu se svakog dana porodi 20.000 trudnica mlađih od 18 godina. Godišnje, više od sedam miliona maloljetnica postanu majke.
