Kako su podsjetili u odgovorima na pitanja Portala Analitika, koncesionari Eni i Novatek su, u skladu sa obavezama iz Radnog programa Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, izvršili 3D geofizička istraživanja krajem 2018. godine.
“Prikupljeni podaci su tokom 2019. godine obrađeni i na osnovu njih definisane su lokacije na kojima će biti vršena prva istražna bušenja. Početkom ove godine završeno je geomehaničko ispitivanje tla na ovim mikrolokalitetima u cilju utvrđivanja geomehaničkih svojstava morskog dna na kome će biti instalirano postrojenje za bušenje”, naveli su iz Uprave za ugljovodonike.
Takođe, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine usvojila je Elaborat o procjeni uticaja istražnog bušenja na životnu sredinu, čime su se stekli uslovi za prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju.
“Ukoliko sve bude teklo planiranom dinamikom, za očekivati je da će prvo istražno bušenje početi tokom ljeta. Imajući u vidu kompleksnost ovog projekta, nezahvalno je licitirati sa preciznim terminom. Radnim programom Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika definisano je bušenje dvije istražne bušotine- jedna na dubini od 6,500 metara, druga na 1,500 metara. Ono što očekujemo je da konačnu informaciju o postojanju resursa na blokovima obuhvaćenim ovom koncesijom imamo do kraja ove godine”, očekuju u Upravi za ugljovodnike.
Bušiće se dvije bušotine, na 25 km i 18 km od obaleKako su precizirali, jedna bušotina, i to bušotina za koju je planirano da ide do dubine od 6,500 metara, će definitivno biti van teritorijalnih crnogorskih voda i to na udaljenosti od oko 25 km. Druga, plića, koja bi trebalo da provjeri postojanje gasnog prospekta, će biti nešto bliža i na udaljenosti od oko 18 km.
Ugovorom o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika sa kompanijama Eni/ Novatek, potpisanom u septembru 2016. godine, obuhvaćeni su blokovi 4, 5, 9 i 10. Oko 80 odsto površine ovih blokova nalazi se van granice teritorijalnih voda Crne Gore.
“Bez obzira na pripremne aktivnosti i znanja koja prethode bušenju prve istražne bušotine, ova aktivnost uvijek sa sobom nosi svoje rizike. Iako se ne radi o potpunom putu u nepoznato, predostrožnosti nikad nije malo. Ono što nam iskustvo pokazuje jeste da Jadranski basen nije područje visokih pritisaka i do sada nije bilo nezgoda pri bušenju bušotina u ovom području”, naglašavaju iz Uprave za ugljovodonike.
Zaštita životne sredine apsolutni prioritet, mjere kao da se radi o visoko rizičnom području Iz Uprave za ugljovodonike ističu da će biti preduzete mjere kao da se radi o visoko rizičnom području, kako bi se ovaj postupak izvršio na najbezbjedniji mogući način.
“U Jadranskom moru ima oko 1.500 istražnih bušotina- najviše ih je u Italiji, a ima ih i u Hrvatskoj i Albaniji. Do sada nijesu registrovani incidenti na prvim istražnim bušotinama u Jadranu. Životna sredina je apsolutni prioritet i u ovom projektu se preduzimaju najstrožije mjere zaštite”, podvukli su iz Uprave za ugljovodonike.
Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu za ovu istražnu aktivnost definisane su mjere predstrožnosti i preporuke koje moraju biti ispoštovane u ovom procesu.
Istraživanje nafte i gasa u podmorju je nimalo jeftin, ali i neizvjestan posao koji može da donese ogroman profit, ali može se dogoditi i da se nafta ne nađe u dovoljnim količinama za komercijalnu eksploataciju.
