Kriminal posebno poguban za mlade: Crnogorski istražitelji su u prethodnoj godini rasvijetlili veliki broj krivičnih djela i prikupili dokaze za najteža djela protiv osumnjičenih koji su tek postali punoljetni.
Glavni specijalni tužilac, Milivoje Katnić, upozorio je prošle godine da se sve češće susreću s mladim izvršiocima ubistava i zatražio od državnih institucija da istraže zbog čega mladi sve više prelaze „na drugu stranu zakona“.
Ugledni beogradski kriminolog Dobrivoje Radovanović ističe za naš portal da su mladi koji se bave kriminalom „tragedija našeg društva“.
„To je generacija koja nije imala mnogo iskustva s ratovima devedesetih godina, pa ne možemo zaključiti da su tadašnji ratovi uzrok sadašnjih dešavanja. Mora se postaviti ozbiljno pitanje zbog čega su mladi uključeni u narkokriminal“, kaže Radovanović.
Naš sagovornik dodaje da je kriminal posebno poguban za mlade.
„Iz toga što se veliki broj mladih ljudi bavi nelegalnim aktivnostima, izvlači se jako negativna poruka. Nažalost, veliki broj njih koji se kreću ovim stopama ugleda se na kriminalce“, objašnjava on.
Zakazali najvažniji dijelovi društva: Sve što se dešava na ulici, u školi, zdravstvenim ustanovama, u parlamentu... je ogledalo u kojem se naši mladi ogledaju, ističe psihoterapeutkinja Jasmina Đukić Pavićević.
„Kakav je naš parlament kao cjelina narodnog predstavnišva? Kakvo je to ogledalo mladima? Pogledajte naše uređenje sistema na primjeru svojine. Na vrhu hijerarhije vlasti, a i niže, su ljudi koji voze izuzetno skupe automobile za naše standarde, dok su, s druge strane, zdravstveni i obrazovni objekti – koji čine najvažnije dijelove svakog sistema – izuzetno oronuli, prokišnjavaju, neki su čak bez dijela zidova, i to je naša realnost“, kaže Đukić Pavićević.
Navodi da se sve vlade i institucije pisanim zakonima bore protiv korupcije, a da mnoge počivaju upravo na njoj.
„U velikom broju porodica govori se o iskrenom odnosu, dok svaki član porodice skriva mnošvo tajni. U drušvu je pisano pravilo da se pošten rad isplati, ali mladi gledaju poštene kako jedva sastavljaju kraj s krajem, dok, s druge strane, u njihovim očima nepošten rad donosi lagodan život. U kontekstu drušva, kriminalno ponašanje mladih može da predstavlja otvoreni bunt prema sistemu, porodici, školi, državi...“, ističe ona.
Naša sagovornica podvlači da društvene mreže i mediji danas oblikuju mlade isto koliko i porodica i okruženje.
„Moramo postati svjesniji sadržaja koji oblikuju mlade i toga da sadržaji prvo utiču na emotivni nivo, potom na intelektualni, a tek kasnije se to oslikava ponašanjem. Nama može izgledati bezbrižno i bezazleno gledanje nasilnog ili kriminalnog sadržaja, ali prilikom posmatranja sadržaja u unutrašnjosti dolazi do promjena, i kad te promjene budu fiksirane, djeca i mladi ih manifestuju u nama vidljivom obliku, putem ponašanja“, objašnjava ona.
Bolest društva, ne pojedinca: Iako dominira mišljenje da se kriminalom najviše žele da bave mladi koji rastu u uslovima siromaštva, Đukić Pavićević kaže da je to ipak kombinacija više faktora.
„Emocionalna nestabilnost, nizak stepen tolerancije na frustraciju, egocentrizam, osjećanje inferiornosti, nedostatak osjećanja odgovornosti... činioci su na kojima treba raditi u porodici sa djecom i sa mladima, kako u kasnijem dobu ne bi došlo do nestajanja duha slobode, pada samopoštovanja u uslovima siromaštva“, naglašava Đukić Pavićević i dodaje da pomoć nije potrebna samo mladima, već cijelom društvu.
„Nije dovoljno da se bavimo simptomima, da njih uljepšavamo, ispravljamo i šminkamo, jer ako na taj način budemo pristupali svemu, onda ćemo se samo baviti uzaludnim poslom. Liječenje bolesti većeg broja članova drušva je bolest drušva, ne jednog pojedinca. To je kao virus – ne možemo da zaliječimo jednog ili sve oboljele i da mislimo da je to dovoljno; potrebno je da odstranimo i izvor zaraze. To znači da, prije svega, treba da formiramo zdravo drušvo. Struktura zdravog drušva znači da nijedan čovjek nije sredstvo za postizanje ciljeva drugog čovjeka, te da se niko ne koristi za dobijanje vlastite moći“, zaključuje sagovornica Portala Analitika.
Ministar unutrašnjih poslova, Mevludin Nuhodžić, poručio je sredinom prošle godine da ne smijemo da dozvolimo da mladi prestupnici izrastu u kriminalce, te da je zadatak svih nadležnih organa i društva u cjelini da spriječe da maloljetnička delinkvencija postane pojava preko koje se ulazi u organizovane kriminalne grupe. Pitanje je da li kao društvo dovoljno radimo na tome ili smo, kao i obično, jaki samo na riječima.
