Bajka o platnom prometu

Na jednoj od podgoričkih televizija aktuelni ministar finansija Crne Gore se, odgovarajući na pitanja voditelja, pozabavio pośetom delegacije Vlade Crne Gore zvaničnom Beogradu i razgovorima koji su vođeni o ekonomskoj saradnji, uz osvrt na politički projekat po imenu Open Balkan.

POPULISTIČKA POZADINA

U maniru nekadašnjih zvaničnika SSSR-a, koji su slične susrete van svoje zemlje koristili da pobjegnu iz sovjetskog konc-logora, ministar je nabrojao više projekata koje bi navodno država Srbija, uz državu Mađarsku kao takođe zainteresovanu, finansirala ka i u Crnoj Gori. Svaki od tih projekata predstavlja običnu populističku priču, kakvima su mnogi zamagljivali i pravdali svoja putešestvija po svijetu.

Samo što se ovaj put čini da ta populistička priča ima političku pozadinu.

Nije jasno odakle ministru ideja o zainteresovanosti Mađarske za završetak auto-puta u Crnoj Gori, rekonstrukciju pruge Beograd – Bar i za Luku Bar kad delegacija nije išla u Budimpeštu, već u Beograd? Pretpostavimo da je ministra o tome obavijestio njegov beogradski kolega, ali se onda postavlja pitanje: u čije ime je beogradski kolega razgovarao sa Mađarima i zašto? Ili će najvjerovatnije biti da su Mađari tu ulećeli kao kamuflažna priča da se malo zamagle stvari i učine manje sumnjivim

Prvo, nije jasno odakle ministru ideja o zainteresovanosti Mađarske za završetak auto-puta u Crnoj Gori, rekonstrukciju pruge Beograd – Bar i za Luku Bar kad delegacija nije išla u Budimpeštu, već u Beograd? Pretpostavimo da je ministra o tome obavijestio njegov beogradski kolega, ali se onda postavlja pitanje: u čije ime je beogradski kolega razgovarao sa Mađarima i zašto?

Ili će najvjerovatnije biti da su Mađari tu ulećeli kao kamuflažna priča da se malo zamagle stvari i učine manje sumnjivim.

Lijepo je što je crnogorski ministar finansija fasciniran snagom srpske ekonomije, ali činjenice, kad se radi o infrastrukturnim projektima u Srbiji, govore drugačije.

SNAGA SRPSKE EKONOMIJE

Recimo, Beograd radi zaobilaznicu oko glavnog grada Srbije više od 40 godina. Tek sa kineskim kreditima i Kinezima kao izvođačima se krenulo sa mrtve tačke, na isti način kao što je, uostalom, izgrađeno sve od novootvorenih auto-puteva po Srbiji. Isto je i sa trasama čija se izgradnja planira u narednim godinama.

Kad je u pitanju pruga Beograd – Bar, oni koji putuju njome vrlo dobro znaju u kakvom je stanju. Dionica od Valjeva do Beograda evo se rekonstruiše oko desetak godina iz kredita koji je odobrila Rusija Srbiji (pod zelenaškim uslovima), sa ruskim izvođačima, a kako je rekonstruisana znaju putnici po vremenu koje je potrebno vozovima na toj dionici.

Brza pruga ka Budimpešti je višegodišnja saga o rokovima, umjesto da je završena na čitavoj relaciji, kao što je više puta promovisano, ona je završena samo do Novog Sada (74,9 kilometra). Do Subotice je potrebno izgraditi 108,2 kilometra, dok u Mađarskoj nije ništa započeto. Treba li reći da se i ta pruga radi kineskim novcem i sa kineskim izvođačima?

Da li je crnogorski ministar finansija htio da nam kaže kako će Srbija i Mađarska kineskim kreditima i kineskim izvođačima da grade infrastrukturne objekte po Crnoj Gori?

Ili on zna da je Srbija na putu da otkrije nalazišta nafte i gasa u Vojvodini? Ako nema nafte i gasa, bilo bi dobro da nam objasni tu ekonomsku logiku i zašto bi neko zaduživao svoju zemlju da radi infrastrukturne objekte po Crnoj Gori, koji baš ne djeluju profitabilno? Teško da njihova eksploatacija može otplatiti kreditna zaduženja i još pokriti troškove održavanja. Kako ministrova priča zvuči kao epohalna šansa za crnogorsku privredu, pitam se u kom roku je on zamislio da će se ta ulaganja desiti, nije valjda śutradan; misli li on da tim pričama nekoga zavede kako će Srbija da sredi sve aktuelne probleme crnogorske ekonomije? Da ne pominjemo kako iza svega toga smrducka priča o Luci Bar!

Ne postoji ništa transparentnije od stanja u srpskom EPS-u. Treba samo pročitati promil onoga što je objavila srpska štampa o kolapsu srpske elektroprivrede, gubicima, nemogućnošću da se obezbijedi proizvodnja za narednu zimu, nedostatak energenata, itd. Logično je da država Srbija na sve načine pokušava da nadomjesti nedostatak energenata i manjak struje. U situaciji koja vlada u svijetu to neće biti lako, svako gleda svoje probleme, jedino se našla Crna Gora da sa propalom Elektroprivredom Srbije pravi nekakve aranžmane.

,,DIREKTNO PLAĆANJE“

A onda je ministar u pomenutoj emisiji slavodobitno izjavio kako je postignut veliki uspjeh dogovorom sa Srbijom o direktnom plaćanju kako bi se izbjegli veliki troškovi plaćanja preko inokorespodentnih računa. Prije jedne decenije je takvu inicijativu pokrenuo tadašnji premijer Srbije Ivica Dačić.

Pošto sam dobar dio života proveo baveći se ozbiljnim spoljnotrgovinskim poslovima i više nego kvalifikovanim platnim prometom sa inostranstvom, u ozbiljnoj firmi i na mnogo ozbiljnijim i komplikovanijim aranžmanima nego što su današnji kupoprodajni poslovi, tada sam nekima koji u Crnoj Gori bez ozbiljnih ekonomskih autoriteta mogu da prodaju magle, rekao da ću pojesti diplomu ekonomskog fakulteta ako to ostvare. To kažem i danas.

Jer ako može direktni finansijski promet sa Srbijom, onda može sa svima! Čemu onda plaćanje preko inokorespodentnih računa? Crna Gora nije dio eurozone, ona se samo služi eurom kao valutom, uz dozvolu Evropske centralne banke i zemalja eurozone. Kad bude dio eurozone, onda srpske banke mogu otvarati inokorespodentne račune kod crnogorskih banaka i vršiti plaćanja sa njih i primati novac. Dotle Crna Gora ne može ostvarivati platni promet sa inostranstvom sem preko inokorespodentnih računa, uključenih kod stranih banaka koje kontrolišu centralne banke država valute.

Crna Gora može sa Srbijom obavljati direktno plaćanje jedino preko kontokurentnog računa sa kojeg bi se obje strane naplaćivale u sopstvenoj valuti od sakupljenih sredstava. To se u vrijeme istočnog bloka i Hladnog rata zvalo klirinško plaćanje. Ali, s obzirom na ogroman spoljnotrgovinski disbalans između uvoza i izvoza, takva solucija je potpuno bez osnova.

OPEN TRAP

Na kraju čusmo od ministra koje su blagodeti Open Balkana. Reče kako kamioni neće čekati na granicama. Ne znam kako on to zamišlja robni promet sa zemljama u okruženju, ali ukoliko zamišlja da je za plaćanje robe dovoljna samo otpremnica robe, onda to otvara na desetine načina kako da roba završi na crnom tržištu ili mogućnost iznosa nelegalnog novca na ino-račune falš papirima. To zna svako ko se iole bavio trgovinom, ali ministar očito ima problem sa neiskustvom u komercijalnim poslovima, jer se nikada nije ni bavio operativno tom vrstom poslova u ekonomiji.

Slično je odgovorio i na pitanje o kriminalu, smiješnom floskulom kako će jedinstveno tržište ukinuti potrebu za švercom. Očito ne razumije tehnologiju poslovanja i platnog prometa kad zamišlja da je moguće u šest nezavisnih zemalja, sa različitim valutama, organizovati tržište kakvo je bilo u Jugoslaviji, sa jedinstvenim dinarom i sa jedinstvenom državnom teritorijom.

Razmislite zašto nas ubjeđuju premijer Crne Gore, djelovi Vlade i parlamentarnih partija da će Open Balkan suzbiti organizovani kriminal? Nije rijetko mišljenje, posebno u Srbiji, da se propagira Open Balkan upravo da političke strukture povezane sa kriminalom ostvare što veću kontrolu nad kriminalnim poslovima u regionu. Uključujući poslove vezane za zdravstvo

Sem toga, samo u Srbiji su aktuelne brojne afere, poput procesa u kojem državna sekretarka MUP-a krivično odgovara i optužuje eks ministra MUP-a za kontakte sa najgorim kriminalcima, ili proces za najveću farmu marihuane u Evropi ikada, u kojem optužbe obuhvataju vojnu obavještajnu službu, djelove BIA, državne organe, itd. Umjesto da inspektor koji je otkrio farmu marihuane bude nagrađen za to, njega trenutno razapinju mediji pod kontrolom vladajuće partije i njenog predśednika, a fizički ga čuvaju njegove kolege jer mu država ne pruža zaštitu, iako mu je život ugrožen. Nedavno je tražio zaštitu za svoju porodicu kao uslov da raskrinka kriminalne djelove u vrhu same države.

Nije tajna ni da su se sa optuženim za farmu marihuane sastajali pojedinci iz državnog vrha Śeverne Makedonije.

Pa sad razmislite zašto nas ubjeđuju premijer Crne Gore, djelovi Vlade i parlamentarnih partija da će Open Balkan suzbiti organizovani kriminal? Nije rijetko mišljenje, posebno u Srbiji, da se propagira Open Balkan upravo da političke strukture povezane sa kriminalom ostvare što veću kontrolu nad kriminalnim poslovima u regionu. Uključujući poslove vezane za zdravstvo.

U Srbiji trenutno građani kupuju gazu, fiziološki rastvor, injekcije i drugi potrošni materijal da bi se mogli liječiti u domovima zdravlja. Kao da miriše na neka ne tako davna vremena.