DPS popravio rejting: Programski direktor Građanske alijanse (GA), Boris Raonić, smatra da su državne institucije odradile odličan posao u borbi protiv koronavirusa, te da će vlast pokušati da iskoristi to na više načina. Opozicija će pak, dodaje, priču o slabosti vladavine prava u državi pokušati da nastavi s primjerima selektivne pravde tokom epidemije.
„Već ovih dana gledamo da se korona navodi kao izgovor za amnestije, a vjerovatno će uslijediti i upotreba popularnih ličnosti u toku kampanje. S druge strane, opozicija može da računa na poslovično kratko pamćenje crnogorskih glasača, najviše uzrokovano mnoštvom događaja, pa sadašnji, popravljeni, rejting Demokratske partije socijalista (DPS) i njenih partnera, ne mora da znači mnogo u naredna tri mjeseca do izbora”, kaže Raonić.
Politički analitičar Dragiša Janjušević ne smatra da je epidemija previše promijenila odnos snaga na crnogorskoj političkoj sceni. I vlast i opozicija su, kaže, na sličnim pozicijama kao i prije početka epidemije.
„Što će reći da je i vlast u nekoj vrsti krize, ali i opozicija zbog nepostojanja jedinstvenog stava i platforme za predstojeće izbore”, navodi on.
Bojkot pod znakom pitanja: DF u ovom trenutku djeluje kao izvjestan učesnik izbora, Demokrate i URA smatraju da ih treba odgoditi, dok iz Socijalističke narodne partije pozivaju opoziciju na formiranje „saveza za spas Crne Gore”, istovremeno dodajući da je i bojkot izbora jedna od opcija. Iz Socijaldemokratske partije poručuju da se spremaju za samostalan nastup...
Teško je uočiti zajedniki imenitej djelovanja opozicije. Odluka o bojkotu ili nastupu na izborima za neke stranke bi mogle da znači igru ,,na sve ili ništa”, odnosno – pogrešna procjena bi mogla da ih pošalje na političku marginu.
Anailtičar Janjušević kaže da je dovoljno da samo jedan značajan opozicioni subjekat najavi izlazak na izbore i da ćemo imati cjelokupnu opoziciju u izbornom procesu. Raonić dodaje da priča o bojkotu već sad može biti arhivirana, jer je, smatra, izvjesno da se na taj potez niko neće usuditi.
„Ni priča o odgađanju izbora nije mudra, jer je kreiranje izvjesnosti pobjede jedan od ključnih motivišućih faktora za glasače u društvima poput našeg. Pritom, ta ideja nema ni utemeljnost u Ustavu, pa je realno očekivati da na izborima učestvuje maksimalan broj subjekata. Samo će sujeta lidera i angažman država iz susjedstva uticati na to da li će biti manje ili više koalicija”, naglašava Raonić.
Opozicione koalicije: Naši sagovornici smatraju da je moguće grupisanje dijela opozicionih snaga uoči izbora.
„Sigurno je da će postojati neki koalicioni savezi, ali nezahvalno je prognozirati u kom formatu. Da li će to biti jedna lista koja zagovara nekadašnje unionističke stranke, a duga građanski opozicioni blok – ostaje da se vidi”, kaže Janjušević.
Raonić vjeruje da će grupisanje opozicije biti ohrabrivano i od vanpartijskih centara.
„Ali je veliki izazov, moguće iopstrukcija za stvaranje koalicija, neralna slika o sebi pojedinih lidera, previše sujete, različitih idelogogija... Najveće iznenađenje je nespremnost saradnje građanskog, procrnogorskog dijela opozicionog političkog spektra, gdje bi efekat sinergije bio najveći. No, poslovično štetni savjetnici i podržavaoci će, kao i nebrojeno puta do sada, odraditi loš posao za njih”, rekao je on.
Teška kampanja: Sagovornici Portala Analitika saglasni su da nas očekuje jedna od najtežih i najgorih predizbornih kampanja od uvođenja višestranačja. Janjušević vjeruje da će se to, prije svega, desiti iz razloga što je čitav period od posljednjih izbora 2016. godine obilježio ogroman stepen nepovjerenja, afera, sudskih procesa i građanskih demonstracija, zaključno s litijama.
„Tako da mislim da ćemo opet biti svjedoci izbora čiji će se legitimitet dovoditi u pitanje”, navodi on.
Raonić kaže će kampanja biti obilježena naglašenim emocijama o identiteskim pitanjima i pojačanom retorikom, s nedovoljno orginalnosti i novih lica. Ne raduje, prema njegovim riječima, to što izbori dolaze u trenutku kad imamo velike podjele, tenzije, efekte panedmije, pa će, kaže, izborna kampanja dodatno uzburkati strasti u trenutku kad nam kao društvu treba traženje konsenzusa.
„Fokus će biti na kampanji u virtuelnom prostoru i od vrata do vrata, umjesto masovnih skupova. Naravno, vladajuća partija je uveliko u svemu tome, dok se kod opozicije ne zna ni ko će s kim sarđivati, odnosno ko će koga napadati”, ukazuje on.
Borba protiv korone: Upitan u kojoj mjeri će se građani na izborima opredjeljivati na osnovu reakcija koje je vlast preduzela u borbi protiv koronavirusa, programski direktor GA kaže da će to svakako biti jedan od bitnijih elemanata.
„To je već vidljivo, ali samo finale treba da bude sprovedeno osjetljivo i da se ne kapitalizuje ta borba kroz pogrešne poteze – poput ograničavanja javnih okupljanja ili pretjerane eksploatacije pozitivnih lica epidemije u toku kampanje, već bi mudrije bilo to odraditi sofisticiranije”, smatra Raonić.
Janjušević dodaje da je izvjesno da će DPS pokušati da kapitalizuje dobre rezultate u obuzdavanju pandemije, ali da ostaje da nakon izbora vidi koliko će se to mjeriti u procentima.
Uticaj litija: Sagovornici našeg portala sigurni su da će dio opozicije, prevashodno DF, Ujedinjena Crna Gora i Prava Crna Gora, pokušati da iskoristi energiju litija u predizbornoj kampanji.
„Veliki broj partija pokšuava da se fokusira na tu energiju i da iz nje profitira politički, što pravi problem Mitropoliji crnogorsko-primorskoj (MCP), dok ostavlja nepokriven veliki broj tema na koje vlast nema adekvatne odgovore, poput depolitizacije i jačanja institucija, ekologije, ekonomskog koncepta, klijentelizma...”, ukazuje Raonić.
Janjušević misli da uticaj litija može dodatno da oslabi DPS – koji je, kaže, već bio izranjavan tim dešavanjima tokom januara i februara – ako budu organizovane i masovne na način koji su bile prije početka pandemije.
„Jer, vidjeli smo da je DPS otvoreno pokazivao bojazan da mu se nanosi velika šteta kroz manifetacije litija”, konstatuje sagovornik Portala Analitika.
Raonić se nada da će doći do kompromisa Vlade i MCP o spornom zakonu, jer nam, kaže, kao društvu u ovom trenutku ne treba tako veliki jaz koji ga sprječava u daljoj demokratskoj tranziciji.
„Ako pak ne dođe do njega, onda će finalni rezultat zavisiti više od komunikacijskih vještina dvije strane, tj. da li će jedna uspjeti da okupi ’ugrožene’ oko sebe, a druga ’razočarane’ prevede na svoju stranu, i to ne velike brojke, već nekoliko hiljada, jer se razlika broji u jedan ili dva mandata. Smatram da ta vrsta odnosa Vlade i MCP, koja treba da bude odlučena na izborima, nije dobra ni za jednu stranu i da vrlo brzo treba sjesti ponovo za pregovarački sto i doći do obostrano prihvatljivog rješenja”, zaključuje Raonić.
