Objavljivanje dezinformacija i lažnih informacija o koronavirusu predstavlja neočekivano veliku opasnost. Na taj način se skreće pažnja sa veoma važnih stvari na marginalne ili netačne, a poznata je činjenica da se mjere mnogo manje poštuju među ljudima koji su skloni teorijama zavjere i alternativnim interpretacijama pandemije - kazao je za Portal Analitika Radoje Cerović, klinički psiholog, komunikolog i poslovni konsultant.
,,Tu nema mnogo prostora za špekulacije - što više raznih bizarnih ideja u nekoj zajednici, to veći stepen infekcije. Ali, nažalost virus ne pita u što vi vjerujete i kakvi su vaši stavovi. Ubija na, i dalje, sasvim nepredvidljiv način”, govori Cerović.
Vjerovanje u dezinformacije je odbrambeni mehanizam: Kako objašnjava za naš portal, ljudi često odluče da vjeruju dezinformacijama jer je vjerovanje u takozvane ,,teorije zavjere” u stvari jedan specifičan način odbrane - od straha i anskioznosti.
,,Pred neizvjesnošću koja karakteriše živote svih nas, osjećamo se nemoćno. Kao ljudska bića težimo da prikupimo informacije kako bismo znali što nam je činjeti, kako bismo mogli da se snađemo, da predvidimo ili reagujemo bolje. S druge strane, pod dejstvom straha i stresa nijesmo u stanju da percipiramo i obradimo komplikovane informacije koje nudi nauka. To nam djeluje nekako daleko i narazumljivo. I tada dolaze na scenu ponekad naivni, a ponekad vrlo zlonamjerni ,,influenseri", koji sistematično plasiraju jednostavne, kratke i emocionalne poruke'', govori Cerović.
Emocionalne poruke pružaju momentalno olakšanje: Kako dodaje, naučna informacija na društvenim mrežama nikada neće moći da se mjeri sa takvim kratkim, jednostavnim porukama.
,,One ljudima daju momentalno olakšanje i utisak da sada znaju nešto mnogo više i bolje, i svrstavaju ih u - protivnike nauke. Nauka u njihovim očima ne nudi rješenje, jer to rješenje i ne razumiju. U prosjeku je vjerovanje u ,,ravnu zemlju” ili ,,lažni virus” povezano sa nižim obrazovanjem i stresnijim životnim okolnostima, ističe Cerović.
Objašnjava da niže obrazovanje i stres predstavljaju pravi koktel i čine nas podložnim ovim opasnim idejama.
,,Ima i onih koji se smiju u principu tim nenaučnim teorijama, ali zato nijesu spremni da odustanu od neke lične teorije'', ističe Cerović.
Naučnici su oni koji su godine svog života žrtvovali znanju i razumijevanju kompleksnih fenomena i kroz istoriju doveli do činjenice da možemo da letimo u svemir i da ne umiremo masovno od dječjih bolesti. Onog trenutka kada oni postanu “neprijatelji”, a razni TV ili Instagram promoteri miksera, osobe koje je akademski sistem s pravom udaljio zbog nesposobnosti ili neetičnosti, postanu “gurui” ili “lideri”, sami ćemo biti krivi zbog ćorsokaka u koji će čovječanstvo doći
Po njemu formula za vormula za vjerovanje u teorije zavjere je toslojna: nisko ili niže obrazovanje, plus stresni i teški životni uslovi, plus veliko korišćenje društvenih mreža.
''Uzgred, dolazi do polarizacije ili svrstavanja. Oni isti psihološki mehanizmi koji su na djelu kad se svrstavamo u nacije, vjere ili u navijačke grupe fudbalskih klubova, sada nas svrstavaju u razne ,,antivaksere” ili ,,teoretičare 5G” ili one koji vjeruju u tzv. ,,duboke države” i ideju o ,,depopulaciji”. Ono što je prava katastrofa je to da tako sebe svrstavamo u poziciju onih koji mrze nauku i vjeruju da je ona zlonamjerna'', ističe Cerović.
Kako dodaje, što više znamo o nekoj oblasti, to je manje vjerovatno da ćemo se prikloniti nekoj od teorija zavjere.
,,Što više proučavate neku oblast (nasumično ,,guglanje” i pretraživanje YouTubea ne spada u ,,proučavanje”), to je manje vjerovatno da ćete vjerovati u - bizarne teorije. I, postojanje ,,onog jednog” naučnika koji je ponekad sklon čudnim idejama, a nasuprot desetinama hiljada svojih kolega, samo je dokaz da i naučnici mogu da budu žrtve paranoje, sujete ili potrebe za publicitetom. Ali srećom, nauka je oblast koja po svojoj prirodi takve tendencije najbolje sputava i kontroliše'', govori Cerović.
Društvene mreže su najvažniji katalizator teorija zavjere: Kako naš sagovornik dodaje, ako želimo u ovom trenutku da damo doprinos zdravlju i dobrostanju čovječanstva, potrebno je da se svi aktivno pobrinemo da apsurdne ideje ne dobiju publiku.
,,Ne samo da ne trebe podržavati ili dijeliti, već bih rekao - čak ni polemisati! Ako je neko sklon da vjeruje u neku toliko apsurdnu stvar, nema potrebe da vjerujete da ćete ga razuvjeriti. Nažalost, svaki plemeniti pokušaj da se tim idejama suprotstavi činjenicama i podacima doveo je samo do većeg bezumlja i širenja paranoje na sve ranjivije grupe stanovništva. Polemišite sa prijateljima i oflajn. Pomognite najbiližima da ne padnu u tu zamku. Onlajn polemika na društvenim mrežama je kao da želite osušite veš, a stojite ispod vodopada. Društvene mreže, nažalost, pogoduju onima koji barataju aproksimativnim i pojednostavljenim idejama, koji manipulišu strahovima i kojima komplikovane činjenice nijesu razumljive'', navodi Cerović.
Naučnici ne dobijaju honorar za objavljivanje u naučnim časpoisima. Influenseri i te kako žive od gledanosti i slušanosti na društvenim mrežama. Kome treba vjerovati? Kome je u interesu da vas zavarava?
Pojačati obrazovni sistem: Kako bi građani prestali da vjeruju dezinformacijama i lažnim informacijama, obrazovni sistem cijelog svijeta, smatra Cerović, mora se ozbiljno pozabaviti - promocijom nauke i naučnih vrijednosti.
''Obrazovni sistem ne smije pokleknuti pred pritiscima iz raznih konzervativnih, ideoloških (ljevica nije izuzeta od ideološkog sljepila, naprotiv) ili klerikalnih centara. Vrijeme da počnemo od malih nogu da razvijamo ono što se zove “kompleksno razmišljanje” ili “kritičko mišljenje”. Da na taj način “vakcinišemo” našu djecu od vjerovanja u jednostavne i simpatične, ali veoma opasne forme manipulacije. Da objasnimo građanima da je sistem objavljivanja naučnih podataka izuzetno zahtjevan i sofisticiran sistem, da naučnici i te kako jedva čekaju da jedni druge demantuju i da pretpostavka po kojoj desetina hiljada ljudi širom svijeta čuva neke zajedničke tajne i time favorizuje neke nevjerovatno moćne “vladare svijeta” je najapsurdnija od svih pretpostavki'', zaključuje Cerović.
