Države članice EU od osnivanja Evropske ekonomske unije 1957. svakih šest mjeseci mijenjaju se u predsjedavanju Savjetom EU. Tokom vremena predjsedavanja predsjedništvo predsjedava sastancima na svim nivoima, čime pomaže da se obezbijedi kontinuitet sprovođenja jedinstvenih ciljeva.
Tročlani sastav predjsedavajućih zemalja
Portugal predsjedavanje preuzima od Njemačke, a pomenute tri zemlje predstavljaju trio T10. Riječ je o desetom tročlanom sastavu predsjedavajućih zemalja osmišljenom u cilju otklanjanja nedostataka koordinacije, unutar kojeg grupe od tri uzastopno predsjedavajuće članice sarađuju u izradi i sprovođenju zajedničkog političkog programa. Ovaj princip postoji od 2007. godine, kada su upravo Njemačka, Portugal i Slovenija postale trio T1 koje su počele da koordiniraju na ovaj način, koji je formalno utvrđen Lisabonskim ugovorom 2009. godine. Trio definiše dugoročne ciljeve i priprema zajednički program u kojem se utvrđuju teme i glavna pitanja kojima se Savjet EU bavi 18 mjeseci, a na osnovu tog programa sve tri zemlje pripremaju sopstvene detaljne šestomjesečne programe.
Predsjedništvo je odgovorno za podsticanje rada Savjeta na zakonodavstvu Evropskoj uniji, osiguravanje kontinuiteta programa EU, uredan protok zakonodavnih procesa i saradnju među državama članicama. Da bi to bilo moguće neophodno je da zemlja koja predjsedava ispunjava ulogu poštenog i neutralnog posrednika.
Od njemačkog predsjedavanja, koje je počelo u jeku pandemije koronavirusa, a koje se završava danas, očekivalo se mnogo. Aktivnosti koje je Njemačka imala u fokusu nijesu unaprijed mogle postati dio plana, budući da je jedan od prioriteta kancelarke Angele Merkel bilo otklanjanje negativnih posljedica pandemije. Očekivanja drugog talasa širenja zaraze bilo je u trenutku preuzimanja predsjedavanja, no generalno se nije pretpostavljalo da će on biti ovih razmjera. Zbog toga će suzbijanje širenja koronavirusa, ali i uklanjanje ekonomskih posljedica biti aktuelno i tokom portugalskog, ali i sljedećeg slovenačkog predsjedavanja.
Osim borbe protiv koronavirusa, koju je situacija dodala portugalskoj agendi, ono čemu je inicijalno zvanični Lisabon najavio da će posvetiti pažnju je složeni proces digitalne transformacije.
Bez pominjanja proširenja
Dok je u osamnaestomjesečnom programu navedeno da će trio koji čine Njemačka, Portugal i Slovenija ohrabrivati pristupne pregovore EU s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, aktuelni trenutak otežava poziciju kandidata. Koristeći pravo veta progovore sa Sjevernom Makedonijom blokirala je Bugarska. Nijesu velika očekivanja da će za vrijeme portugalskog predsjedavanja ovo pitanje biti riješeno, iako je program, koji je Njemačka počela da sprovodi, sadržao otvaranje pristupnih pregovora s ovim dvjema zemljama i potvrđivanje evropske perspektive Zapadnog Balkana na osnovu komunikacije Evropske komisije o poboljšanoj metodologiji proširenja, kada je to relevantno.
Riječ „proširenje“ nijednom nije pomenuta u dokumentu u Memorandumu o portugalskom predsjedavanju, a ime Crne Gore navedeno je samo jednom u dijelu u kojem se za zemlje istočne i jugoistočne Evrope koje teže da se jednog dana pridruže EU navodi da treba da približiti svoje politike zaštite životne sredine politikama EU.
„Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska, kao zvanični kandidati, Bosna i Hercegovina i Kosovo kao potencijalni kandidati, kao i zemlje obuhvaćene Evropskim instrumentom susjedstva i partnerstva (ENPI) još treba da savladaju širok spektar ekoloških izazova kao što su zagađenje vazduha i vode, degradacija zemljišta, upravljanje otpadom i gubitak biodiverziteta prije pridruživanja EU“, navodi se u dijelu u kojem se ističu aktivnosti Komisije vezane za Evropski zeleni dogovor.
Ekologija ključna tema za zemlje kandidate
U dokumentu kojim Portugal predstavlja korake koje planira da sprovede navodi se da su ciljevi portugalskog predsjedavanja kada su zemlje Balkana u pitanju prilagođavanje plana koji uključuje Zelenu agendu za Balkan, u potpunosti usklađen sa ciljevima Evropskog zelenog dogovora.
„Postoji rizik da određene investicije, npr. u autoputevima ili gasnoj infrastrukturi stvoriti nove blokade u tehnologijama zasnovanim na fosilima ili da investicije poput hidroenergije ugrožavaju zaštitu prirodnih staništa i čistu vodu“, dodaje se u dokumentu.
Memorandum portugalskog predsjedavanja najavljuje posvećenost te zemlje na planu promocije kulturološke raznolikosti, uz poštovanje načela supsidijarnosti i vođenje računa o globalno važnim kulturnim i kreativnim sektorima, njihovom uticaju na društvo i ekonomiju, kao i zaštitu evropskog načina života. Digitalna transformacija donosi šanse, ali i izazove po pitanju prava i sloboda građana, zbog čega je ključno da se u okviru procesa digitalizacije poštuju osnovna prava i zajedničke vrijednosti.
Jedna od ključnih tema biće i osnaživanje borbe za ravnopravnost na svim nivoima, što uključuje rodna prava i rodnu ravnopravnost te prava i ravnopravnost LGBTQIA+ osoba, promociju kulturne raznolikosti, pružanje jednakih mogućnosti svima, borbu protiv svih oblika diskriminacije, uključujući zločine iz mržnje, kao i rješavanje problema nasilja u porodici.
Slovenija, koja će u predsjedavanju naslijediti Portugal 1. jula, još nema objavljen plan prioriteta, budući da je borba protiv posljedica pandemije redefinisala ciljeve zemalja članica, zbog čega ćemo tek u narednim mjesecima, kada dokument bude dostupan, saznati da li će zemlje Zapadnog Balkana i tada biti u fokusu.
