Dobili smo novu Vladu koja deklarativno slijedi već solidno utemeljen evropski put. Međutim, suštinski ta Vlada ne radi na korekciji i unapređenju postojećeg stanja, već na perfidni način razara sve što je postignuto u zadnjih trideset godina, baš na tom evropskom putu.
Ideje koje im služe za akciju dosežu sve do Načertanija Ilije Garašanina: podređivanje Crne Gore kleronacizmu svetosavlja i paternalizmu Srbije nad Crnom Gorom, što je samo druga riječ za tiraniju. Kunu se u crnogorstvo na sva zvona, a istovremeno im viri srpski praziluk otpozadi, što reče jedan pjesnik.
Udarna pesnica nove Vlade je mlađani Dritan Abazović, koji se razletio svuda i na svakom mjestu i zasipa nas svakodnevno, više mudrovanjima, nego mudrostima. Cvrkutanje vrapca ili prvo kukurikanje kokotića sa vrh bunjišta, koji najavljuje zoru prije mraka. Gledam ga sa svake strane, okrećem ga kao majka ruku Damjanovu, ali nikako da se pristojno čeljade ukaže!
Mi smo garantija da se nikome ništa neće desiti. Građani Crne Gore zaslužuju da budu pomireni, kaže ovaj viteški ujedinitelj. Još dodaje da se ubuduće svako treba upitati - da li je dobro ono što radi.
A, mi ga uzalud pitamo: zna li on što to sve radi Crnoj Gori?
Uobrazio je da je sveti Đorđe koji kopljem ubija aždaju, ili kao somnambul lebdi iznad neke zemlje iz fantazije u koju ga je proviđenje poslalo da je spašava. Fasciniran je podrškom međunarodnih faktora-vrlo zadovoljan-vrlo srećan.
Ima averziju na 1918. godinu, jer je on čovjek budućnosti.
Ali, kad se Mitropolija crnogorsko-primorska SPC poziva na svoje lažno osmovjekovno postojanje, to mu ništa ne smeta. Naprotiv, dodaje još dva vijeka kako bi Vučić mogao da izjavi da su Vojislavljevići srpska dinastija. Tako Dritan stavlja sebe u poziciju promotera novog srpskog prvovjenčanog vladara.
Kad slušam predsjednika Krivokapića da se obraća javnosti, po onome što čujem, više vidim u njegovoj ruci krst, nego mikrofon. On jes’ glava ove nove Vlade, ali je Dritan vrat koji tu glavu okreće!
Nije mu jasno zašto tolika rasprava oko crkve, a on će to riješiti za pet minuta. Prosta stvar kao luk i voda, što bi rekli braća Srbi. A, umjesto da odvoje crkvu od države, oni su je odvojili od naroda. Ne bi bilo iznenađenja da Dritan, zajedno sa Krivokapićem, kao gest prema Srbiji kojoj je pružio ruku, odnesu mošti svetog Vasilija na Sabor srpskih trubača u Guči, jer je Dritan - prva truba nove Vlade.
No, on nije samo pružio ruku Srbiji, već i na tacnu predao sve crnogorske bogomolje koje su vjekovima gradili Crnogorci. Ponudio je Srbiji i zaborav o Srebrenici i o svim užasnim zločinima koje su Srbi počinili u nedavnoj prošlosti. A, Srbi bi veoma rado zaboravili bombardovanje NATO-a, samo kad bi im svijet zaboravio sve ono zbog čega su i bombardovani. Tako bi mogli da ponove zločine jednom viđene i poznate cijelom svijetu. Toliko žele da prestane kruženje crnih legendi o Srbiji po svijetu, ali uzalud. Prepuniste mješinu grijeha - kako reče Njegoš.
Priča mi jedan prijatelj da je od svog sina tražio da prihvati jedan posao, mada je plata mala, jer treba da stekne radne navike, umjesto da dangubi po ulicama… Naša bivša opozicija je traćila vrijeme po ulicama četiri godine i to sa visokim platama, pa sad vidimo kakve je radne navike i iskustva stekla. Teško da zaslužuju i dječji dodatak, a ne ministarske plate. Mnogi od njih se ponašaju kao nepunoljetni delinkventi, pa čak i sami predsjednik Krivokapić, a ne kao odgovorni ljudi.
Kad sam slušao odgovore ministra Leposavića u Skupštini, sjetio sam se komentara jednog istaknutog američkog novinara, koji je napisao da su odgovori bivšeg predsjednika Trampa na pres konferencijama nešto između povraćanja i proliva. Ima jedan izraz koji Cetinjani upućuju takvima kao što je ministar Leposavić: Pi!
Ministarka Bratić liči na seosku učiteljicu koja je praznikom došla u grad. Gotovo je nehumano postaviti na takvu poziciju jedno tako zbunjeno čeljade u promociji do nivoa vlastite nekompetencije, poznato u Americi kao "Peter principle" (to rise in the hierarchy until they rich a level of incompentency). U politici, više nego i u jednom poroku, čovjek je na putu da izgubi sebe. A naša - i Nušićeva - gospođa ministarka došla je na ovu poziciju već zbunjena, što joj je izgleda prirodno stanje.
Prodaja Montenegro airlinesa i ostale finansijske "ingenuity" od uvezenih finansijskih stručnjaka više liče na onu narodnu - kidanje uva da se zakrpi dupe - negoli na zdravu finansijsku politiku. Zato su sve smunđali, tajno, na brzinu da se "Vlasi ne sjete".
Blažena Božena ima svoje veoma jako mišljenje i principe, ali sa kojima se uvijek ne slaže! Izgleda da se naprasno razvela od nekih logičnih zaključivanja, koje smo od nje mogli čuti, prije nego se "zapolitičila".
Javila se i novootkrivena politička zvijezda u Nikšiću. Vjerujem da bi bila uspješnija kao manekenka nego kao političar i to još i lingvista. Uvjerljivo je pokazala da su suptilne jezičke varijacije i poetske nijanse suviše tvrd orah za njene slabašne zubiće. Izlivanje otrova iz sebe nije dovoljna kompenzacija za nedostatak znanja, talenta i naučne etike.
Ajnštajn je rekao: Jedino što je gore od ignorantnosti je arogantnost koju ona posjeduje u izobilju.
Postoji i priča o tački koja se riješila da po svaku cijenu postane nešto veliko, pa se naduvala i postala nula!
Amfilohije je otišao i ostavio nam svoju vladu, koja je već zaslužila da bude "impiched", ne jednom, već tri hiljade puta!
