Društvo

Borba sa koronom ne posustaje: Berane

Glavobolja i bol u leđima često su prvi simptomi, opasno ih je ignorisati

Ljekar može da radi 24 sata pet, 10 ili 20 dana, ali i mi smo živa bića i nama je potreban odmor odnosno koncentracija da bismo pacijente mogli da liječimo na adekvatan način. Ako su doktori premoreni, ne mogu biti koncentrisani, onda ni pacijenti ne mogu dobiti odgovarajuću terapiju. O tome niko ne misli, upozorava Kljajić iz Opšte bolnice u Beranama

Tekst je nastao u okviru projekta pomoći Journalism Emergency Relief Fund - Google News Initiative

Glavobolja i bol u leđima često su prvi simptomi, opasno ih je ignorisati Foto: Foto: Printscreen
Nikola Boljević- Siniša Goranović
Nikola Boljević- Siniša GoranovićAutor
Portal AnalitikaIzvor

U Opštini Berane, koja broji tridesetak hiljada stanovnika, trenutno se nalazi više od 300 aktivno oboljelih od koronavirusa, dok se njih gotovo 1.300 do sada izliječilo. Nažalost, bolesti uzrokovane virusom odnijele su čak 37 života u ovoj opštini.

Opšta bolnica Berane zadužena je za liječenje pacijenata iz sjeveroistočnog dijela Crne Gore - iz opština Berane, Petnjica, Rožaje, Andrijevica, Plav i Gusinje. 

Prema posljednjim podacima, u beranskoj bolnici liječe se 32 kovid pozitivna pacijenta, dok njih devet ima tešku kliničku sliku i svi se nalaze na neinvanzivnoj ventilaciji.

Doktori OB Berane u korak sa saznanjima u svijetu: Kako je za Portal Analitika kazala doktorica na Infektivnom odjeljenju Opšte bolnice u Beranama Lidija Kljajić, kadrovski kapaciteti te zdravstvene ustanove su trenutno zadovoljavajući.

„Ambulanta radi svaki dan do 17 časova, a nakon toga imamo pripravnost. Sa radom počinjemo od sedam ujutro, dok kući rijetko kada odemo prije sedam uveče. Takođe, i tada po potrebi dođemo na poziv dežurnog interniste“, navodi Kljajić.

Dodaje da u ovom trenutku bolnica u Beranama raspolaže sa dovoljnim brojem kreveta, tj. da kapaciteti nijesu maksimalno popunjeni.

„Veliki broj pacijenata nalazi se na kućnom liječenju i njih obilazi i terapiju im daje služba patronaže. To su pacijenti sa lakšim oblicima upale pluća, a kod nas na odjeljenju su smješteni teži - sa obostranom upalom pluća“, kazala je infektološkinja.

Ona napominje da se pacijenti liječe prema zvaničnim protokolima koje propisuje Svjetska zdravstvena organizacija.

„Svaki dan saznajemo nešto novo i svakodnevno stižu nove informacije. U korak smo sa svim ispitivanjima i istraživanjima na svjetskoj razini. Pratimo sva dostignuća. Nažalost, još uvijek nema vakcine niti lijeka, ali simptomatska terapija koju dajemo je jako bitna“, podvukla je Kljajić.

Prvi simptomi infekcije se često pogrešno protumače: Govoreći o simptomima zaraze, naša sagovornica kaže da svaki pacijent navodi svoje tegobe. 

„Kod velikog broja pacijenata u posljednje vrijeme prvi simptom, koji oni obično ignorišu, jeste bol u leđima, kičmi i kukovima. Pacijenti nam ranije nijesu to navodili kao simptom jer svi danas patimo od neke vrste bola u leđima koju pripisujemo diskusima, hroničnom bolu u kičmi, sjedalačkom načinu života i slično. Ipak, to je jedan od jako čestih simptoma. Obično pacijenti popiju neku tabletu za bol i to prođe“, istakla je Kljajić

Takođe, dodaje ona, temepratura je među vodećim simptomima, kao i gubitak čula ukusa i mirisa. Uz to, doktorica je naglasila da je i glavobolja jedan od prvih pokazatelja da je osoba inficirana koronavirusom ali, kako kaže, niko neće doći kod infektologa zbog glavobolje.

„Redosljed pojave simptoma zavisi od individue, ali bih među prvim simptomima izdvojila bol u leđima i glavobolju. Oni se nerijetko javljaju i prije temperature“, navodi ona.

Virus napada ne gledajući godine: Kljajić upozorava da bitku sa virusom ne gube samo pacijenti iz tzv. ugrožene grupe (stariji od šezdeset) već i mnogo mlađi.

„Nažalost, i kod nas imamo pacijenata mlađe uzrasne dobi. Tako da već imamo pacijenta malo starijih od tideset godina na odjeljenju. Dešavalo se da mladi pacijenti provedu dane na maksimalnom protoku kiseonika i sve vrijeme budu na samo korak od respiratora. Tako da godine nijesu nešto što je presedan u prijemu pacijenta, prognozi, niti u ishodu“, navodi doktorica.

Naša sagovornica podsjeća da se na početku pandemije, kada nijesmo imali dovoljno informacija i iskustva sa koronavirusom, moglo čuti da obolijevaju samo osobe sa već postojećim težim bolestima... pa se onda ,,tumačilo“ , zatim da ne napada žene, djecu, itd. 

„U Beranama imamo jedan značajan dio i oboljelih žena i oboljele djece. Djeca uglavnom imaju lakšu kliničku sliku ili su bez simptoma. To je obično dan ili dva blaža temperatura. Nijesmo imali težih i teških formi obolijevanja tog uzrasta“, kazala je ona. 

Kljajić apeluje na građane da se na vrijeme jave jer je, ističe, jako bitno da se terapija započne pravovremeno. Inficiranima poručuje da ne ignorišu svoje simptome, da se ne liječe sami kod kuće i da se jave prije nego možda bude kasno.


Ponašanje građana sociološki fenomen koji je teško objasniti: Prema ocjeni sagovornice Portala Analitika doktori su dosadili ljudima apelima i pričom o poštovanjumjera prevencije zaraze jer ljudi, kako kaže, žele povratak normalnom životu.

Ona napominje da je razlog čestih apela i uvođenje restriktivnih mjera bila potencijalna mogućnost kolapsa zdravstvenog sistema, usljed masovnog obolijevanja. 

„Ljekar može da radi 24 sata pet, 10 ili 20 dana ali i mi smo živa bića i nama je potreban odmor odnosno koncentracija da bismo pacijente mogli da liječimo na adekvatan način. Ako su doktori premoreni ne mogu biti koncentrisani, onda ni pacijenti ne mogu dobiti odgovarajuću terapiju. O tome niko ne misli“, upozorava Kljajić.

Međutim, dodaje ona, što se više apelovalo više je bilo masovnih okupljanja, istakavši da ne može da objasni sociološki fenomen crnogorskih građana koji rade protiv sebe i protiv svog zdravlja.

Poslove koji nijesu hitni ostaviti za neko bolje vrijeme: Savjetnik predsjednika Opštine Berane Darko Stojanović kazao je u nedavnoj izjavi za lokalnu televiziju da je Opštinski štab za zaštitu i spašavanje Opštine Berane sve svoje mjere koje je donosio usklađivao sa mjerama NKT-a koje su donešene na državnom nivou. 

„Naravno, uz one mjere gdje imamo ingerencije lokalne samouprave gdje smo u skladu s tim redukovali i rad lokalne samouprave, sekreterijata, svih onih institucija, preduzeća i ustanova čiji je osnivač Opština. Mjere su uvedene na način da građani Berana ne budu uskraćeni za sve obaveze koje treba da obave u opštinskim institucijama“, navodi Stojanović

On ističe da se u šalter salama i drugim opštinskim institucijama poštuje socijalna distanca, nošenje maski, kao i broj ljudi koji mogu u isto vrijeme boraviti u zatvorenom prostoru. 

Dodaje da tako uspijevaju da servisiraju na pravi način sve potrebe građana, na koje ujedno apeluje da - ukoliko „nešto nije baš hitno i ne mora da se uradi odmah“ - sačekaju neko bolje i stabilnije epidemiološko vrijeme. 

„Znamo da postoje i one potrebe naših građana koje se moraju hitno završiti i tu smo za njih“, poručio je savjetnik predsjednika opštine.

Opština pomaže ugrožene i zdravstvene radnike: Stojanović je podsjetio da je Opština Berane jedna od prvih ako ne, kako je kazao, i prva lokalna samouprava u Crnoj Gori koja je donijela set mjeraza sanaciju ekonomskih parametara koji su nastali pandemijom kovida-19. 

,,Te mjere su i dalje na snazi. One se odnose na poljoprivrednike, turističke poslenike i ugostitelje. Mislim da ćemo u narednom periodu sigurno razmišljati da kada te mjere isteknu pronađemo mogućnosti da se donese set novih mjera jer pandemija i dalje traje i pitanje je kada će se završiti. Mi naravno moramo biti tu prvi jer smo servis građana i cilj je da pomognemo onoliko koliko je to u našoj moći“, naglasio je Stojanović.

Mjere više poštuju oni koji su preležali virus: Sudeći prema slici sa glavnog gradskog šetališta u Beranama među građanima nema naročitog straha od zaraze virusom. 

Dok stariji građani uglavnom poštuju mjere, rijetko ćete sresti nekoga od mlađih Beranaca i Beranki sa maskom na licu - tek poneke djevojke koje obilaze butike ili majke sa djecom u trgovini kućnih potrepština.

Emir, jedan od građana Berana koji je preležao koronavirus, kazao nam je da nema straha od virusa i da smatra da je sada imun.

„Od simptoma sam imao bol u grlu i gubitak osjećaja za miris što je trajalo nekih tri dana. Proveo sam dvije sedmice u samoizolaciji. Poštujem mjere, i kući i na poslu. Straha ima donekle, ali manje...“, rekao je.

Prema njegovim riječima, onaj ko je preležao bolest više se boji nego oni koji to nijesu osjetili na svojoj koži.

Taksista Borko rekao nam je da redovno nosi masku kao i njegove mušterije. On je mišljenja da se građani Berana drže mjera prevencije i da ako se one poštuju nema mjesta strahu.

S druge strane njegova sugrađanka Sanja smatra da se mjere ne poštuju dovoljno.

„U početku je bilo odgovornosti, ali sad ne toliko. Vjerovatno je veći strah kod starije populacije, a mi mlađi koliko-toliko normalno živimo i prilagodili smo se svemu ovome“, kazala je ona.

Sličnog mišljenja je i Milica koja nam je rekla kako bi ljude trebalo da je više strah sada kada je pandemija uzela maha, nego na početku, kad se nije dovoljno znalo o koronavirusu. 

„Treba maksimalno poštovati mjere jer se jedino tako možemo izboriti sa epidemijom, pošto je i dalje neizvjesno kad će se pojaviti vakcina“, poručila je ova Beranka.


Tekst je nastao u okviru projekta pomoći Journalism Emergency Relief Fund - Google News Initiative

download

Portal Analitika