Od početka epidemije Crveni krst je podijelio oko 85.000 paketa, dok je godinu dana ranije podijeljeno 15.000 paketa pomoći.
Na evidenciju nezaposlenih ZZZCG u posljednjih godinu dana, od početka pandemije do danas prijavilo se ukupno 15.000 lica kojima je u tom periodu prestao radni odnos. Od tog broja na evidenciji nezaposlenih se trenutno nalazi 9.270 lica.
Kraj je marta, a Vlada još uvijek nije usvojila budžet. Nema podatka koliko novca će i da li će biti opredijeljeno za podršku privredi, kao i socijalno ugroženoj kategoriji društva u nekom narednom periodu. Trenutna epidemiološka situacija nije ohrabrujuća, pa se kraj krize brzo ne nazire.
“Ugrožena djeca”: Na društvenim mrežama i u medijima pojavili su se brojni apeli za pomoć roditelja koji djeci ne mogu da obezbijede ni najosnovije, a zbog novonastale epidemiološke situacije, nemaju nikakvu mogućnost da se zaposle.
“Generalno živimo, što bi se reklo, od 200 eura mjesečno. Srećom, zdravi smo, pa tu nemamo troškova. Međutim, djeci ne možemo da priuštimo ništa mimo osnovnih potrepština”, priča nam Jelena, majka dvoje djece, visokoškolac bez posla, koja nije željela da se otkrije njen puni identitet, zbog svojih maloljetnih djevojčica.
Svako treće dijete u Crnoj Gori je u riziku od siromaštva, a tek jedno od deset dobija socijalnu pomoć, saopštio je šef Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander, početkom ove godine. Zbog epidemiolških mjera, i ono što je bilo besplatno, nije im više dostupno.
“Ranije smo stalno išli u park, to je besplatna fizička aktivnost, međutim sada ih izbjegavamo zbog aktuelnih mjera”, kaže Jelena.
Jedan od apela sa društvenih mrežaPrema podacima Monstata, u 2019. godini, u Crnoj Gori se skoro četvrtina stanovništva nalazila u riziku od siromaštva, odnosno 24,5 posto populacije, što je 0.7 posto više nego tokom 2018. godine. Podatak za 2020. još uvijek nije objavljen.
“U junu prošle godine moj muž je dobio otkaz u firmi u kojoj je radio pet godina. Mjesec i po nakon toga, zaposlio se za minimalnu platu. Od nje plaćamo kredit i dio struje. Za ostale troškove "uskaču" nam svekrva i moja majka”, priča Jelena za Portal Analitika.
Pomoć nijesu tražili, jer kako pojašnjava, nemaju pravo na nju, iako jedva sastavljaju kraj s krajem.
“Pošto je jedan član porodice zaposlen, nemamo pravo na pomoć. Osim, što sam ja kao nezaposleno lice sa biroa primila 50 eura, a sad i ovih 100 eura”, objašnjava Jelena navodeći da je to pomoć koja je nedovoljna za jednu četvoročlanu porodicu.
Novo zatvaranje, stare brige: Svako zatvaranje, bilo opravdano ili neopravdano je loše, poručuje ekonomski analitičar Predrag Drecun i dodaje da ukoliko to da željene rezultate onda je opravdano. Ipak, napominje da mjere nijesu dovele do poboljšanja epidemiološke situacije, a privreda trpi.
“Ono što se iz iskustva vidi je da smo evo godinu dana u kovid krizi, da nijedna mjera nije davala rezultat - jednostavno to su eksperimenti koji se vrše. Ne postoji paralelno iskustvo u svijetu nigdje sa ovim virusom da biste mogli da napravite pouzdan set mjera, nego se ide od slučaja do slučaja”, objašnjava Drecun.
Ironija je, kaže, to što se ograničava rad privrednika gdje se ne prave gužve, a nasuprot toga rade objekti u kojima istovremeno boravi više posjetilaca.
“Provocirate duh naroda, da se ljudi pitaju, zašto su zatvoreni frizerski saloni u kojima budu dva do tri čovjeka eventualno, a rade samoposluge gdje može da uđe i po 50 ljudi. Imate, prosto, nelogičnih mjera. Nikad se neće postići apsolutno zadovoljenje svih koji trpe te mjere”, objašnjava Drecun.
Ekonomska situacija u našoj zemlji iz dana u dan sve je u nezavidnijoj poziciji, privrednici trpe gubitke, građani sve teže dolaze do zaposlenja.
“Situacija je teška, što bi narod rekao “kamenom u lonac, loncem u kamen - teško loncu”. Ne mogu da dam recept koji set mjera je najbolji, jer je svaki život neprocjenjiv, a ekonomija će da trpi. Svako smanjenje ekonomskih aktivnosti vodi do pada BDP-a”, pojašnjava Drecun.
Nove mjere i nova zaduženja: Onaj ko želi novi set mjera, moraće za novim zaduženjem da posegne, jer kako kaže Drecun, iz postojećeg teško da može da se servisira sve ono što su potrebe. Teret epidemije posebno je osjetila najugroženija kategorija društva.
“Jednostavno, oni koji imaju manje i relativno i apsolutno gube, oni koji imaju više mogu da istrpe taj period krize. Vlade, prethodna i ova, učinile su nešto na tom planu i evidentno je da je namjera postojala da se sačuvaju socijalno ugroženi slučajevi. Pitanje je odakle će se to dati ubuduće ako vam realni sektor pada, osim iz nekog novog zaduženja, a vidimo da zadužanja ne prolaze politički dobro”, objašnjava Drecun.
Pitanje budžeta: Kraj je marta, a Vlada još uvijek nije usvojila budžet. Nema podatka koliko novca će i da li će biti opredijeljeno za podršku privredi, kao i socijalno ugroženoj kategoriji društva.
“Vjerujem da ćemo imati budžet, jer ne mogu da vjerujem da ljudi ne shvataju značaj usvajanja budžeta”, kaže Drecun i dodaje da će Crna Gora sve teže dolaziti do novih kredita.
“Što vam je BDP lošiji, što je udio duga u GDP-ju veći, što vam je spoljnotrgovinski bilans negativniji, sve je teže, biće nam ugrožen kreditni rejting, rašće kamatna stopa i neće biti prijatno”, objašnjava ekonomski analitičar.
Rješenje je da se Crna Gora okrene proizvodnji hrane i tako smanji zavisnost od uvoza.
“Ono što mi možemo da radimo, a za šta možda i ne trebaju dodatna sredtva, jeste da se malo okrenemo - poljoprivredi. Malo da supstituišemo uvoz u nekom značajnom iznosu, najmanje 200 miliona eura bi mogli da uštedimo na supstituciji uvoza, ukoliko bi adekvatan program imali. Već gubimo vrijeme, treba se okrenuti ka razvoju poljoprivrede i iskorišćavanju potencijala obradivog zemljišta”, kaže Drecun.
Konstantno povećanje nezaposlenosti: Na ZZZCG u februaru mjesecu ove godine nalazilo se 52,437 lica, od čega 30,687 osoba ženskog pola i 21,750 osoba muškog pola. Godinu dana ranije, u februaru 2020. godine na evidenciji je bilo 35,476 nezaposlenih, od čega 20,577 žena i 14,899 muškaraca.
“Od početka epidemije, u 2020. godini, bilježimo konstantno povećanje nezaposlenosti, najveće u aprilu– 13,64 procenata, zatim maju 4,54 posto. Poslije određenog mirovanja u ljetnjim mjesecima, odnosno nešto manjeg rasta, bilježimo začajnije povećanje u oktobru – 3.3 posto i novembru 5 posto”, navode iz ZZZCG.
Kako pojašnjavaju iz Zavoda, dio lica je ostao bez posla, dok je dio onih koji su se na evidenciju prijavili nakon završenog obrazovanja. Najviše lica koja su ostala bez posla radilo je u trgovini.
“Najveći broj lica koji su ostali bez zaposlenja je radilo kod poslodavaca kojima je pretežna djelatnost bila trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala - 2.110 ili 15,54 posto; obrazovanje - 1.940 ili 14,29 posto;usluge smještaja i ishrane - 1.249 ili 9,20procenata i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti - 1.137 ili 8,38 posto”, pojašnjvaju iz ZZZCG.
Nakon prestanka radnog odnosa nezaposleno lice može da ostvari pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, po osnovu osiguranja od nezaposlenosti, pod određenim uslovima.
“Minimalni period za koji se vrši isplata novčane naknade iznosi tri mjeseca, za osiguranike sa stažom osiguranja od devet mjeseci do pet godina, a maksimalni 12 mjeseci, za osiguranike od 25 do 35 godina staža osiguranja”, zaključuju sa ZZZCG.
