,,Crnogorski predsjednik obolio od korona virusa“; ,,Vojna vozila i policijske patrole na putu Podgorica – Nikšić...“ i jedna skoro pa sezonska, da su ,,zaposleni srpske nacionalnosti otpušteni iz Vojske Crne Gore ... To su samo neke od impozantnog broja lažnih vijesti plasiranih iz vodećih srpskih medija u posljednja dva mjeseca.
Iako je Crna Gora, gotovo isključivo u negativnom kontekstu, odavno među omiljenim temama srpskih medija, posljednja dezinformaciona kampanja započela je neposredno pred usvajanje Zakona o slobodi vjerospovijesti krajem prošle godine.
Hvale vrijedne brojke: Rezultati istraživanja Digitalnog forenzičkog centra (DFC) u vezi sa tada aktuelnom dezinformacionom kampanjom predstavljeni početkom ove godine pokazali su da je u periodu novembar 2019 – januar 2020, od ukupno 35 hiljada medijskih izvještaja o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i krizi nastaloj nakon njegovog usvajanja, čak 20 hiljada došlo iz Srbije, a devet hiljada iz Bosne i Hercegovine, tačnije Republike Srpske, dok je svega šest hiljada izvještaja bilo iz Crne Gore.
Kako je za Portal Analitika istakao analitičar DFC-a Milan Jovanović, taj trend se nije prekinuo pojavom korona virusa, već suprotno.
„Na udaru negativne kampanje su se našle kako zdravstvene institucije Crne Gore, tako i zvaničnici. Gotovo na dnevnom nivou su putem srpskih tabloida stizale optužbe za prikrivanje informacija i broja oboljelih od korona virusa. Tabloidima se nešto kasnije pridružio politički vrh Srbije u širenju gotovo identičnih narativa. Cilj je bio jasan: da se Crna Gora predstavi kao zemlja koja nije dorasla izazovu korona virusa, iako su rezultati, situacija na terenu i činjenice pokazali sasvim suprotno“, navodi Jovanović.
Prema njegovim riječima, situacija se dodatno intenzivirala u danima aktivnog kršenja mjera NKT od Srpske pravoslavne crkve u jeku korone.
„Dešavanja tih dana su propraćena izvještavanjem o usijanoj situaciji u Crnoj Gori čak i prije nego što je došlo do privođenja i zadržavanja sveštenika. Naslovi o hapšenju mitropolita Amfilohija (do kojeg nikada nije ni došlo) i vladike Joanikija, kao i 'teroru crnogorske policije' svakodnevno su plasirani u srpskim medijima“, kazao je analitičar DFC-a.
Jovanović dodaje da je u istom tonu nastavljeno izvještavanje tokom protesta, a povodom zadržavanja episkopa Joanikija i sedmorice sveštenika.
„Plasirani su narativi da je Crna Gora na ivici građanskog rata i da vlada opsadno stanje, da policija sprovodi teror, da su žene i maloljetnici napadnuti i da se narod brani kamenicama od policije. Takva pisanja dodatno su podgrijavali i pozivi na nasilje iz poslaničkih klupa crnogorskog parlamenta“, podvukao je Jovanović.
Društvene mreže inkubatori lažnih vijesti: Dezinformaciona kampanje dostigla je takav intezitet da je na nju, vrlo oštrim riječima neuobičajenim za diplomatsku komunikaciju, reagovao i crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.
„Srpski državni vrh sa medijima koje kontroliše, a potpomognut svojim političkim saveznicima u Crnoj Gori koristi svaku priliku da stvara i podiže tenzije, kako bi pod izgovorom navodno ugroženih srpskih interesa izazvao političku nestabilnost u Crnoj Gori“, kazao je šef crnogorske diplomatije u Skupštini Crne Gore.
Darmanović je istakao da su „otrovni naslovi i bombastične naslovnice prevazišli sve do sada viđeno“ i naglasio da „ni u Miloševićevo vrijeme nije bilo ovoliko mržnje, razularenosti i prostote u medijskoj kampanji protiv Crne Gore“.
„Čini se da je po broju objava, opsegu i načinu pisanja ovo najintenzivnija medijska kampanja kojoj smo svjedočili. Ono po čemu se razlikuje od prethodnih o kojima je ministar govorio je pojava sredstava masovne komunikacije i društvenih mreža, koje ne samo da olakšavaju protok ovakvih informacije, već one dobrim dijelom tu i nastaju“, rekao je Jovanović.
On je podsjetio da je DFC u prethodnih dva mjeseca predstavio dva obimna istraživanja i pokazao kako pored medija i zvaničnika, botovi vladajuće partije u Srbiji na Tviteru kroje javno mnjenje.
„Monitoringom Tvitera smo utvrdili 2.025 objave od 14. do 20. maja, koje su došle sa mreže od 637 bot profila povezanih sa Srpskom naprednom strankom (SNS) i predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Objave su plasirane koordinisano i intezivirane su 14. maja nakon protesta u Crnoj Gori. Gotovo sav sadržaj na profilima nije originalan već su objavljivani isključivo ritvitovi“, precizirao je analitičar DFC-a.
Jovanović objašnjava da je analizom sadržaja uočeno kako je primarni zadatak široke mreže naloga bio da stvori sliku kako crnogorske vlasti navodno žele da otimaju crkve i manastire od SPC, da se srpski narod progoni u Crnoj Gori i da će Srbija učiniti sve da ih zaštiti.
Nalozi su, dodaje on, u kontinuitetu prethodnih sedam dana promovisali stavove i narative najviših srpskih zvaničnika, ali i pisanja tabloida iz te zemlje.
Link za istraživanje: https://dfcme.me/dfc-oktriva-crna-gora-na-udaru-botova-iz-srbije/
Čija će istina pobijediti: Sve češće se za širenje lažnih vijesti koriste društvene mreže. Tviter je nedavno izbrisao više od 8.500 „bot” naloga koji su promovisali predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovu partiju SNS.
Takođe, ista društvena mreža postavila je upozorenje pored objave američkog predsjednika Donalda Trampa, navodeći da ”veliča nasilje”.
„U aktuelnoj situaciji smatram da je potrebno čestitati Tviteru, jer su ostali dosljedni svojoj politici i uslovima korišćenja i pokazali da svi, pa čak i američki predsjednik moraju voditi računa o tome šta objavljuju“, ocijenio je Jovanović.
On podsjeća da ovo nije prvi put da ta kompanija reaguje na objave nekog predsjednika, jer su u prethodnom periodu uklonili tvitove venecuelanskog i brazilskog predsjednika koji su širili dezinformacije o korona virusu.
„Nakon što je Tviter na dva Trampova tvita stavio oznaku za sadržaj koji je potrebno provjeriti i koji sadrži dezinformacije, predsjednik SAD je zaprijetio društvenim mrežama novim propisima. Trampa je potpisao izvršnu uredbu s ciljem da se smanji pravna zaštita koja kompanije društvenih medija štiti od odgovornosti za ono što se objavljuje na njihovim platformama“, navodi analitičar DFC-a i napominje da se Tviteru pridružio Snepčet, koji više ne promoviše nalog Donalda Trampa na svojim stranicama odabranog sadržaja.
„S druge strane imamo Fejsbuk i Zakerberga, koji je uložio milione u fact-checking programe, uklonio isto toliko objava na Fejsbuku zbog širenja lažnih vijesti, izjavio više puta da mreže ne rade dovoljno da suzbiju dezinformacije, koji se sada ipak priklanja Trampu izjavom da smatra da društvene mreže ne treba da budu arbitri istine“, kazao je naš sagovornik.
Jovanović je ocjenio da je epilog neizvjestan, ali smatra da samo jakom reakcijom mreža poput ove možemo dobiti odgovornije političare.
„To je važno i za našu državu i region, jer smo svjedoci širenja lažnih vijesti, obmanjujućih objava i od strane nekolicine političkih aktera, koji koriste te platforme za kreiranje javnog mnjenja“, ističe on.
Edukacija počinje od malih nogu: Jovanović je više puta u javnosti istupao sa tezom da je medijska pismenost najefikasniji način za sprječavanje lažnih vijesti i da bi sa edukacijom trebalo početi još u osnovnoj školi.
„Nenamjerna ili namjerna manipulacija informacijama i njihova cirkulacija u bilo kom obliku postala je jedan od vodećih problema sa kojima se suočavamo u digitalnom okruženju i svjesni smo negativnih implikacija na građane, ali i ključne donosioce odluka“, podvukao je analitičar DFC-a.
Kao jedno od rješenja on navodi informisanje kroz praćenje rada institucija i organizacija na globanom nivou koje se bave provjerom činjenica.
„Međutim smatram da to nije dovoljno, već da bi zaokružili krug odbrane i otpornosi na dezinformacije trebamo raditi na medijskoj pismenosti, odnosno kritičkom razmišljanju. Dakle, da prilikom konzumiranja određene informacije postavimo sebi pitanje zašto je ovo neko objavio, koje su mu namjere, da li dolazi od kredibilnog izvora i šta autor želi da postigne, a ne da slijepo vjerujemo svemu pročitanom. Jednom kada usvojimo takav način razmišljanja kao društvo postajemo otporniji i razvijamo imunitet stada, jer dezinformacija jeste globalna bolest modernog doba“, ističe naš sagovornik.
On napominje da su pozitivni primjeri uvođenja medijske pismenosti u školama brojni, pogotovo, kako je kazao, u baltičkim zemljama - jer su one bile jedne od prvih na udaru.
„Crna Gora je prva u regionu koja je ovaj predmet uvela u školski program. Od 2011. ovaj predmet postoji kao izbori predmet u obrazovnom sistemu. Međutim smatram da postoji realna potreba da se preusmjeri u obavezne predmete školskog kurikuluma, jer su se okolnosti znatno promijenile u odnosu na prije deset godina, te je stoga potrebnije“, zaključio je sagovornik Portala Analitika.
Parlamentarni izbori u Crnoj Gori održaće se početkom jeseni i mnogi analitičari najavljuju da nas očekuje intenzivna predizborna kampanja. Vjerovatno i dodatno inteziviranje kampanje širenja lažnih vijesti.
Podsjetimo, na dan održavanja posljednjih parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine DDoS napadima oboreni su gotovo svi sajtovi crnogorskih medija, a država je bila prinuđena da reaguje privremenim ukidanjem aplikacija Viber i WhatsApp preko kojih su građanima prosljeđivane uznemirujuće poruke.
Jovanović je ocjenio da su država i njene institucije danas spremnije za ovakav vid napada i navodi da se od ulaska Crne Gore u Sjevernoatlantski savez u kontiunitetu radi na jačanju crnogorske sajber infrastrukture, i podsjeća da smo shodno tome početkom godine imali smo posjetu NATO kontrahibridnog tima sa ciljem usavršavanja crnogorskog kadra za odbranu od sajber napada.
