Ulazimo u februar – mjesec aktivnih radova u maslinjaku. Sada je idealno vrijeme da svi maslinari pažljivo pregledaju svoja stabla i uoče određene atipične simptome koje treba adekvatno tretirati, kako ne bi došlo do intenzivnog napada štetočina u narednom periodu, ali i stagnacije rasta i razvoja maslina, te smanjenog roda i lošijeg kvaliteta maslinovog ulja.
Predstavljam vam najčešće uzročnike fitopatogenih oboljenja koji se sreću u domaćim maslinjacima, kao i načine njihovog suzbijanja.
Paunovo oko – pjegavost lista masline
Oboljenje masline poznato pod nazivom „paunovo oko“ rasprostranjeno je u svim područjima gajenja masline širom Mediterana, pa i u Crnoj Gori. Dovodi do prijevremenog otpadanja listova (defolijacija) i može prouzrokovati značajne gubitke prinosa. Uzrokuje ga fitopatogena gljiva Spilocaea oleaginea.
Simptomi se manifestuju na licu lista u vidu kružnih mrko-zelenih pjega, oko 5-10 mm u prečniku, a sa napredovanjem bolesti koncentrični krugovi u okviru pjega bivaju okruženi žutim oreolom. Nekoliko pjega može biti na listu koji vremenom žuti i otpada. Bolest se razvija uglavnom tokom proljeća i jeseni, dok je tokom zime i ljeta razvoj zaustavljen.
Optimalni uslovi za razvoj bolesti su temperature između 16-21°C, uz prisustvo vode, odnosno kapljica kiše. Suzbijanje bolesti zasniva se na integralnim mjerama zaštite koje podrazumijevaju kombinaciju agrotehničkih i hemijskih mjera. Pravilan izbor pri podizanju maslinjaka je veoma važan. Udoline nikako nisu pogodna mjesta za gajenje masline zbog dugog zadržavanja vlage.
U podignutom zasadu neophodno je vršiti izbalansirano đubrenje (ne previse azota), obradu zemljišta i uništavanje korova, kao i redovnu rezidbu. Hemijska zaštita od „paunovog oka” još uvijek se najčešće sprovodi kontaktnim bakarnim fungicidima u jesen i/ili proljeće. Međutim, u EU se očekuje smanjenje primjene bakarnih preparata u budućnosti zbog akumulacije bakra u zemljištu prilikom primjene i njegovog negativnog uticaja u većim količinama.
Pored bakra mogu da se koriste još i preparati na bazi aktivne materije dodin (primjenjuje se u jesen poslije berbe ili u proljeće do cvjetanja), zatim preparat na bazi azoksistrobina i difenkonazola jednom u toku vegetacije (do fenofaze cvjetanja). Preparat na bazi trifloksistrobina i tebukonazola se takođe može primjenjivati jednom u toku vegetacije, i to do cvjetanja).
Preparat na bazi kresoksim-metila može se primjeniti dva puta u toku vegatacije i to u vrijeme zametanja cvjetova pa do početka cvjetanja. Svi preparati se primjenjuju samo ako postoje povoljni uslovi za razvoj bolesti. Od bioloških preparata za ovu namjenu može se koristiti preparat na bazi bakterije Bacillus amyloliquefaciens soj QST 713.
Trulež plodova masline
Trulež plodova masline je oboljenje koje se periodično javlja u Crnoj Gori, u zavisnosti od vremenskih uslova i osjetljivosti sorti. Manifestuje se kružnim, nekrotičnim, ulegnutim pjegama u mesu ploda; pjege su braon do crne boje, udubljene, sa izdignutim ivicama. Vremenom dolazi to truleži čitavog ploda masline i njegovog prijevremenog otpadanja.
Uzročnik bolesti je fitopatogena gljiva Botryosphaeria dothidea. Razvoj bolesti povezan je sa muvom masline (Bactrocera oleae), tako da suzbijanje ovog insekta indirektno dovodi do smanjenja intenziteta truleži plodova. Ukoliko je, ipak, potrebna dodatna zaštita, preporučuje se jedno tretiranje preparatima na bazi bakra.
Antraknoza masline
Mada je antraknoza masline u Crnoj Gori konstatovana, nije se još uvijek značajnije proširila po crnogorskim maslinjacima. Međutim, imajuću u vidu štete koje ovo oboljenje stvara u mediteranskim zemljama koje su veliki proizvođači masline i maslinovog ulja, treba imati na umu i ovo oboljenje i potencijalne štete koje mogu nastati.
Prisustvo bolesti utiče na smanjenje prinosa i kvaliteta maslinovog ulja. Oboljenje izazivaju fitopatogene gljive iz roda Colletotrichum. Osjetljivost plodova se povećava sa stepenom njihove zrelosti. Na plodovima se najprije ispoljavaju udubljene smeđe pjege koje dovode do truleži cijelog ploda, pretvarajući ga u sasušene, tzv. mumificirane plodove.
Mumificirani plodovi otpadaju ili ostaju da vise na granama, predstavljajući izvor zaraze za naredne infekcije. Ukoliko se vrši zaštita od „paunovog oka” preparatima na bazi bakra, to bi ujedno bilo i rješenje za eventualno suzbijanje i ove bolesti.
Uvenuće masline (verticilioza)
Uvenuće predstavlja veoma ozbiljnu bolest masline. Uzročnik je gljiva Verticillium dahliae. Simptomi se manifestuju tako što lišće na jednoj ili više grana počinje iznenada da vene; kako vegetacija odmiče, uvelost je sve izrazitija. Mlade biljke prestaju sa rastom.
Lišće na zaraženim granama se uvija, boja mu se mijenja od žute do smeđe, a tako uvelo lišće može da ostane na grani. Pošto je uzročnik bolesti gljiva koja živi u zemljištu, osnovna mjera zaštite jeste da se izbjegava zasnivanje zasada masline na zemljištima na kojima su gajene biljke koje su takođe domaćini ove gljive (npr. krompir, paradajz, paprika, patlidžan, krastavac, lubenica, tikvica, bundeva).
Rak masline
Još jedno značajno oboljenje masline je rak, koga izaziva fitopatogena bakterija Pseudomonas savastanoi. Bolest „rak masline”, prisutna je gotovo svuda gdje se maslina gaji, uočena je i u Crnoj Gori. Simptomi se ispoljavaju u vidu tumoralnih izraslina ili guka na granama i grančicama masline, rijetko na listovima i plodovima.
Zaštita od raka masline zasniva se na preventivnim mjerama. Potrebno je koristiti zdrav sadni materijal. Ukoliko je bolest prisutna u zasadu, treba rezidbom ukloniti oboljele djelove sa tumorima, iznijeti ih iz maslinjaka i zapaliti. Pošto bakterija prodire u unutrašnjost biljke kroz rane i povrede, iste treba izbjegavati.
Rezidbu sprovoditi sa dezinfikovanim makazama, a nakon rezidbe rane treba premazati kalemarskim voskom. Zaštita se može dopuniti, po potrebi, jednim tretiranjem preparatom na bazi bakra, početkom proljeća.
Olovna bolest maslina
Olovna bolest je kobna za introdukovane sorte Leccino, Pendolino i druge. Znači, naše sorte su otpornije na olovnu bolest, a strane na paunovo oko. Uzročnik olovne bolesti masline je fitopatogena gljiva Pseudocercospora cladosporioides. Simptomi napada na listovima u početku nisu vidljivi jer zaraženo lišće ne mijenja izgled i ni u čemu se ne razlikuje od zdravog lišća. Ipak, pažljivim pregledom može se uočiti promjena boje na naličju lišća.
U početku boja je zelenkasta, zatim počinje žutjeti, a lišće postupno otpada. U početku zelene, nepravilno razmještene mrlje mogu se pronaći na naličju požutjelih listova. Listovi koji otpadnu, na licu poprimaju smeđu boju, a naličje im postaje sivo. Preventivne mjere podrazumijevaju izbor manje osjetljivih sorti, kod sadnje novih zasada treba paziti na povoljan položaj maslinjaka, zatim redovnom rezidbomkrošnju održavati prozračnom i masline pravovremeno i optimalno gnojiti. Ako se javi jačim intenzitetom treba posegnuti za mjerama kemijske zaštite.
Sredstva koja se koriste za suzbijanje paunovog oka ujedno djeluju na smanjenje olovne bolesti. Stroby i Nativo zaustavljaju širenje bolesti na već zaraženim listovima, imaju sistemično djelovanje i utiču na gljivu koja se razvija unutar lista.
Dobra su mjera za očuvanje funkcije bolesnih listova, dok ne izrastu novi, jer bi prskanje sa bakarnim preparatima izazvalo samo njihovo brzo opadanje. Tretiranje je najbolje obaviti prije jesenjih kiša, krajem avgusta, drugo tretiranje se obavlja nakon berbe, te početkom proljeća.
