Nedavno su čelnici Uprave policije i Tužilaštva saopštili da su procesuirali dvadest i jednog člana kriminalne organizacije koja je planirala teška krivična djela. Većina uhapšenih iz te grupe, prema evidencijama bezbjednosnih službi, slovi sa članove kavačkog klana.
Među uhapšenim je i zatvorski čuvar Ivan Brnović koji se sumnjiči da je sarađivao sa osobama iz kriminalnog miljea – odnosno prenosio informacije između „kavačana“. U drugoj akciji istražnih timova policija je privela i Danila Femića čuvara iz bjelopoljskog zatvora, zbog sumnje da je po nalogu suprotnog kriminalnog klana - „škljaraca“- prenosio poruke svjedoku saradniku u istrazi ubistva Novljanina Šćepana Roganovića, ali je on nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode. Ovo nijesu usamljeni slučajevi.
Prije tri godine u Kotoru je uhapšen pomoćnik komandira kotorske policije Zlatko Samardžić zbog sumnje da vođama „kavačkog klana“ javljao policijske aktivnosti koje su bile usmjerene ka rasvjetljavanju krivičnih djela za koja se oni terete.
Šeme uticaja: Sagovornici portala Analitika navode da kotorski kriminalni klanovi - škaljarski i kavački - djeluju uz jaku potporu dijela zvaničnih službi odnosno pojedinaca koji su korumpirani i odaju im podatke.
Bivši šef policije Marko Nicović za naš portal ukazuje da to predstavlja opasnost za svaku zemlju, a što je veći broj ljudi koji su saradnici kriminalaca, više je ugroženih. Sukobi između škljaraca i kavačana koji su počeli još prije šest godina, ne jenjavaju ni posljednjih mjeseci.
- Kriminalni klanovi iz Kotora djeluju uz jaku potporu dijela zvaničnih službi, jer imamo pojedince koji su korumpirani i odaju podatke kriminalcima. To je opasno, jer sarađuju sa djelovima policije, obavještajne službe, carine, zvanične politike, medijima – rekao je Nicović.
Kako kriminalci koriste ,,državne resurse“: Da je to tako potvrđuje i nedavni događaj u Kijevu kada je 26. maja teško ranjen Kotoranin Radoje Zvicer kojeg policija označava za vođu kavačkog kriminalnog klana.
Na Zvicera su pucali u blizini zgrade u kojoj je živio, a nekoliko sati nakon napada lisice su stavljene Baraninu Stefanu (Mandić) Đukiću, Podgoričaninu Emilu Tuzoviću, kao i srpskim državljanima Petru Jovanoviću i Milanu Brankoviću. Đukić i Tuzović, slove za osobe bliske barskom klanu na čijem čelu je Alan Kožar, a koji tijesno sarađuje sa škaljarskom kriminalnom grupom, tako da je istražiteljima poznat motiv napada na Zvicera. U sklopu istrage o ovom slučaju priveden je i službenik ukrajinske policije Rostislav Černobrivi. On je nakon saslušanja pušten na slobodu ali, kako su objavili ukrajinski mediji, nijesu poznati detalji kakva je njegova uloga bila u tom slučaju.
Nekoliko dana nakon napada na Zvicera u španskoj Marbelji 2. juna ubijen je Baranin Miloš Peruničić, a ova likvidacija bi mogla biti osveta za pokušaj ubistva vođe kavačkog klana. Istog dana kada je ubijen Peruničić, iza zidina spuškog zatvora teško je ranjen Nikšićanin Ranko Radulović, koji takođe, prema tvrdnjama tužilaštva, blisko sarađuje sa članovima škaljarskog klana. Za napad na Radulovića osumnjičena su četiri pritvorenika koja se povezuju sa kavačkom kriminalnom grupom, ali nalogodavac napada na Nikšićanina još nije identifikovan.
Korupcija kao izvor moći klanova: Kriminolog Velimir Rakočević navodi za naš portal da organizovani kriminal najčešće egzistira nezavisno od državnog uticaja, ali da se moraju otkriti korumpirani pojedinci, koji pomažu kriminalcima.
- Od velikog je značaja onemogućiti djelovanje i odstraniti sve one u državnim službama koji su povezani sa organizovanim kriminalitetom, budući da je najopasniji onaj organizovani kriminalitet koji uspije da se inkorporira u oficijelne strukture - ističe Rakočević.
(Ne)saradnja: Članovi suprotstavljenih strana se pronalaze i likvidiraju širom svijeta.
- Oni tako crpe mogućnost djelovanja na međunarodnom planu kroz saradnju sa drugim transnacionalnim kriminalnim organizacijama. Upravo ta višedimenzionalna ekspanzija omogućava im da idu korak ispred oficijelnih struktura čak i u pogledu korišćenja novih tehnologija na polju praćenja i lociranja suparnika. Imaju potencijale da pronađu protivnika bilo gdje da se skriva upravo zahvaljujući tome što koriste najsavremenija tehnička sredstva za komunikaciju i lociranje od strane vrlo razgranate mreže pripadnika u velikom broju država što im znatno uvećava mogućnosti djelovanja na regionalnom i međunarodnom nivou - kaže Rakočević.
Nicović navodi da članovi klanova koriste situaciju jer se dešava da države ne sarađuju dovoljno između sebe.
- Ako zatreba neka informacija Srbiji iz Crne Gore, to se vrlo često posmatra kroz optiku politike, pa tek onda kriminalistički. Ove kriminalne grupe kroz novac koji stiču jačaju ekonomski, pa ulažu u nekretnine, kupuju firme, a samim tim jačaju i status. To nije više problem samo za region, već i za velike sile - objašnjava on.
Rat bez pobjednika: Stručnjaci upozoravaju da se rat zaraćenih klanova nastavlja, te da oni odavno ne biraju ni vrijeme ni mjesto kako će likvidirati suprotnu stranu.
- Treba očekivati krvoproliće svuda, jer oni više ne biraju način na koji će likvidirati protivnika, a ne razmišljaju ni o tome hoće li biti nevinih žrtava. Treba očekivati to bilo gdje, u Srbiji, Crnoj Gori, Grčkoj, Njemačkoj… Oni su u ratu zbog kontrole tržišta - kaže Nicović.
Dodaje da kavačani imaju zaštitu sistema, a škaljari nisu imali, zbog čega ih je više i stradalo.
- To je problem koji će eksplodirati u lice državama koje se time bave – navodi Nicović.
Rakočević smatra da će prevlast odnijeti onaj klan koji bude imao više resursa u ljudstvu i materijalno tehničkim potencijalima.
- Veoma je visok stepen povezanosti i homogenosti među njima, kao i velika ekonomska moć, pa je nerealno očekivati opadanje kriminalnih aktivnosti i pored činjenice da su ostali bez velikog broja svojih viskopozicioniranih članova. Oni su veoma slični amebama u pogledu transformacija i prilagođavanja novonastalim uslovima. To znači da vrlo vješto koriste sve prilike za proširenje kriminalne aktivnosti, dok s druge strane, znaju da svoje aktivnosti svedu na minimum kada su uslovi nepovoljni po njih, a to su one situacije kada oficijelne strukture energično i sinhronizovano djeluju na suzbijanju kriminaliteta - zaključuje Rakočević.
Rat dva klana počeo je 2014, nakon što je u Valensiji nestalo 300 kilograma kokaina iz jednog stana. Njihov sukob je do sada odnio više od 40 života.
Kao vođa „kavačkog klana“ označen je Radoje Zvicer, i Slobodan Kašćelan, koji je optužen za zelenašenje, ali se brani sa slobode nakon što je platio kauciju od pola miliona eura.
S druge strane, na čelu „škaljarskog klana“ nalaze se braća Jovica i Igor Vukotić. Jovica je u februaru ove godine izručen našoj zemlji, koja ga potražuje zbog brojnih krivičnih djela, dok se Igor nalazi u bjekstvu. Dvojica, takođe, vođe “škaljarskog klana” Igor Dedović i Stevan Stamatović likvidirani su januara ove godine u restoranu u centru Atine u Grčkoj.
