Kriza izazvana pandemijom koronavirusa uticala je na smanjenje i izvoza i uvoza - prema preliminarnim podacima Monstata, ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 1. 818,5 miliona eura, 19,2 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvoz robe imao je vrijednost od 254,6 miliona eura, a uvoz 1.563,9 miliona eura. U odnosu na isti period prethodne godine izvoz je bio manji za 15,3 odsto, a uvoz za 19,8 procenata. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,3 odsto i za nepun procenat je veća u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosila 15,4 odsto.
Previsok deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom: Ekonomski analitičar Predrag Drecun ističe u izjavi za Portal Analitika da je niska pokrivenost uvoza izvozom veliki problem i da će za saniranje tog deficita biti potrebno novo zaduživanje.
“Pokrivenost uvoza izvozom od 15 ili 16 odsto je premala, naročito imajući u vidu da će se turistički sektor oporavljati od korona krize u naredne tri, četiri godine. Deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom, osim što će nas tjerati u zaduživanje, može dovesti i do smanjenja kreditnog rejtinga države od strane međunarodnih institucija. Potrebno je naći rješenje da se izađe iz ove situacije, substitucijom uvoza i povećanjem poljoprivredne proizvodnje, da se u narednim godinama spoljnotrgovinski deficit smanji za 500 miliona eura”, naveo je Drecun.
Povećati agrobudžet: Da bi se došlo do pomaka neophodno je, po njegovom uvjerenju, da se agrobudžet poveća na nivo između 150 miliona i 200 miliona eura.
“Ako ne učinimo nešto, pokrivenost uvoza izvozom će se zacementirati na 15 odsto. Ako bi se u naredne četiri godine pokrivenost uvoza izvozom povećala na 20 odsto bio bi to odličan rezultat”, rekao je Drecun.
Sektor poljoprivrede, kako je podsjetio, obezbjeđuje povrat investicije u roku od tri do pet godina.
“Ne treba izgubiti iz vida da u oblasti poljoprivrede moramo usvajati standarde u procesu pristupanja Evropskoj uniji. S tim u vezi, već sad treba razmišljati koliko nas ograničenja čeka i do tada treba maksimalno podići poljoprivrednu proizvodnju”, naglašava Drecun.
On napominje da je naša privreda orijentisana ka sektoru usluga i da izlaz treba tražiti u jačanju realnog sektora, tim prije što će i naredne turističke sezone, zbog pandemije koronavirusa, biti vrlo upitne.
Nema lakih rješenja: Profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom dr Vasilije Kostić kazao je za Portal Analitika da je značajnije povećanje pokrivenosti uvoza izvozom, u slučaju Crne Gore, pitanje promjene privredne strukture.
“To je, međutim, dugoročan posao koji zahtijeva strpljivu i promišljenu ekonomsku politiku, a to je već samo po sebi značajan izazov. Odgovor na potrebu za smanjenjem uvozne zavisnosti je jednostavan, ali rješenja nijesu ni približno laka. Naime, mi moramo ili razviti onu vrstu proizvodnje čije proizvode uvozimo ili proizvoditi proizvode koji su atraktivni za inostranu tražnju ili kombinaciju jednog i drugog. To bi, u suštini, bilo moguće kad budemo inovativna i visoko produktivna privreda što mi danas nijesmo - ni jedno, ni drugo. Dakle, dug je put pred nama, ali nije nedostižan i zahtijeva strateško promišljanje i isto takvo djelovanje”, podvukao je Kostić.
Smanjen izvoz struje, čelika i aliminijuma, prepolovljen uvoz naftnih derivata: Prema zvaničnim podacima nacionalne Uprave za statistiku, u prvih osam mjeseci tekuće godine je, u odnosu na isti period lani, registrovano smanjenje izvoza struje za 11 miliona- na 29 miliona eura, čelika i gvožđa za 4,9 miliona- na 13,7 miliona eura, drvne sirovine za 1,2 miliona- na 17,8 miliona eura, aluminijuma za dva miliona- na 40 miliona eura i pića za 1,9 miliona- na 8,7 miliona eura. Istovremeno je povećan izvoz ruda za pola miliona- na 32 miliona eura, farmaceutskih proizvoda za milion eura- na 15 miliona, mesnih prerađevina za 1,7 miliona eura- na 9,2 miliona, kao i voća i povrća za pola miliona- na 4,4 miliona eura.
U istom periodu došlo je do značajnog pada uvoza drumskih vozila, sa 122 miliona na 85 miliona eura, kao i još drastičnijeg pada uvoza nafte i naftnih derivata - sa 140 miliona na 74 miliona eura!
U prvih osam mjeseci ove godine hrane je iz inostranstva kupljeno za 260 miliona eura. U istom periodu lani je uvoz hrane iznosio 316 miliona eura, što znači da je došlo do smanjenja uvoza hrane za 18 procenata kao posljedica loše turističke sezone, odnosno pada turističke potrošnje.
Pad ekonomske aktivnosti i potrošnje domaćinstava: Profesor Kostić ističe da je razumljivo što je došlo do pada izvoza i uvoza u apsolutnim veličinama jer je zbog kovid krize pala ukupna ekonomska aktivnost kao posljedica opšteg pada tražnje.
“Smanjenje, odnosno pad ekonomske aktivnosti je ujedno i najteža posljedica pandemije koronavirusa, poslije zdravstvene krize. Smanjenje ekonomske aktivnosti kroz smanjenje opšteg nivoa tražnje uzrokuje smanjenje obima uvoza, izvoza, potrošnje, energenata… Smanjenje tražnje, i sa njom uslovljen drastičan pad ekonomske aktivnosti sa izraženim recesionim tendencijama, znači da neizbježno “strada” potrošnja domaćinstava, kao i reprodukciona potrošnja poslovnih subjekata, a naravno i drugi oblici potrošnje drugih subjekata. To je i osnovni razlog drastičnog smanjenja uvoza nafte i drumskih vozila, mada na taj pad utiču i neki drugi činioci ali sa manjim uticajem”, pojasnio je Kostić.
Prema njegovim riječima, najveći dio uticaja na smanjenje uvoza hrane otpada na smanjenje turističkog prometa, ali i na pad u potrošnji drugih sektora naše ekonomije.
Drecun kaže da nije iznenađen podacima o smanjenju izvoza struje, čelika i aluminijuma, kao ni smanjenjem uvoza vozila i naftnih derivata.
“Što se tiče pada uvoza pojedinih proizvoda, normalno je što se ljudi u ovoj situaciji više okreću štednji nego investicijama. Teško je naći stimulans za bilo kakvu investiciju u ovim okolnostima”, konstatuje Drecun.
