Kriminolog i profesor Velimir Rakočević u intervjuu za Portal Analitika ističe da je prodaja droge na Darknetu doživjela najveću ekspanziju baš u vrijeme pandemije koronavirusa.
“Ilegalna trgovina drogom realizuje se korišćenjem anonimnih kompjuterskih mreža. Danas u svijetu postoji više desetina velikih online platformi za distribuciju droge. Dileri droge na ovaj način izbjegavaju rizike izloženosti nasilju i smanjuju mogućnost otkrivanja od strane policije”, podvlači Rakočević.
ANALITIKA: Koronavirus je već deset mjeseci prisutan u svim državama svijeta, a veliki broj zemalja na njega odgovara različitim mjerama, policijskim časom, zaključavanjem... S druge strane, čini se da mafija i dalje dobro funkcioniše, a rat škaljarskog i kavačkog klana, kao i njihovih saradnika bukti. Kako je to moguće, s obzirom na trenutnu situaciju?
RAKOČEVIĆ: Nesporna je činjenica da restriktivne mjere u doba pandemije imaju određeni uticaj na brojne oblike kriminaliteta. Pa ipak iskustvo pokazuje da i u najtežim vremenima nosioci kriminalnih aktivnosti pronalaze nove mehanizme svog djelovanja. Svaku vanrednu situaciju u društvu oni vrlo spretno koriste. To se naročito odnosi na adaptibilne tipove kriminalnih organizacija koje pooštrenim mjerama u krizi prilagođavaju svoje metode djelovanja.
Imajući u vidu da su dva najpoznatija klana sa naše teritorije razvila vrlo razgranatu mrežu saradnika na internacionalnom nivou oni su i u vrijeme zdravstvene krize vrlo sposobni da izvrše udare na pripadnike supraničkog klana gdje god se oni nalaze što potvrđuju i poslednji slučajevi likvidacija. Došlo je do porasta i kompjuterskog kriminaliteta u vidu računarskih prevara vezanih za isporuku robe a naročito zaštitnih sredstava, distribucij inkriminisanih softvera, napada socijalnog inženjeringa i slično, pri čemu se koristi sve učestaliji rad na daljinu koji je iznuđen u vrijeme pandemije. Protivpravne aktivnosti i u drugim oblastima kriminaliteta takođe su izražene u vrijeme pandemije.
ANALITIKA: Prije nekoliko dana je na jedrilici Posejdon, koja je plovila pod švedskom zastavom, otkriveno oko 60 migranata, koji su se iz crnogorskih teritorijalnih voda zaputili ka Italiji. Koliko je u Crnoj Gori zastupljena ova vrsta kriminala? Koliko je naša zemlja zanimljiva onima koji se bave krijumčarenjem ljudi, s obzirom na geografski položaj i povezanost krijumčarskih ruta i morem i kopnom?
RAKOČEVIĆ: Crna Gora zauzima veoma važan geostrateški položaj preko koga se ukrštaju putevi nosilaca kriminalnih aktivnosti. U ovoj oblasti dominiraju većinom krivična djela trgovina ljudima i ilegalne migracije.Radi se o vrlo složenim deliktima koje možemo tretirati u kontekstu migracionih tokova i migracione kontrole.
Danas trgovina ljudskim bićima ima sva obilježja organizovanih nezakonitih migracija. Pošto se naša država nalazi na rutama krijumčara ljudi i migranata to predstavlja veliki bezbjednosni izazov. Evropskom kontinentu i nama kao dijelu evropskog prostora trebaju novi i efikasniji odgovori na ove oblike ugrožavanja.
Otežavajuću okolnost predstavlja i nedovoljna svijest o opasnostima koje uzrokuju naznačene inkriminacije. Efikasno suzbijanje ovh krivičnih djela podrazumijeva detekciju i presijecanje kanala krjumčarenja, odnosno kombinaciju preventivno represivnih mjera uz pojačanu regionalnu i međunarodnu saradnju.
ANALITIKA: Nedavno sam pročitala konstataciju da Italija ima dvije pandemije - COVID i mafiju. Kakva je po Vašem mišljenju trenutna situacija u Crnoj Gori, te da li bi se tako nešto moglo reći i za našu zemlju?
RAKOČEVIĆ: Postoje određene sličnosti kao i razlike između naše države i Italije u pogledu obima i dinamike pojedinih formi kriminalnog ispoljavanja. Zajedničko je postojanje profesionalnih vidova kriminaliteta od kojih se po težini posljedica po najvažnije vrijednosti društva izdvaja organizovani kriminalitet prisutan u obje države. U pogledu kriminalnih grupa (koje obuhvataju ograničeni broj delinkvenata koji čine jednu kriminalnu grupaciju ) i kriminalnih organizacija (koje konstituiše više povezanih kriminalnih grupa) postoje značajne podudarnosti u dijelu struktuiranosti ovih oblika kriminalnog udruživanja.
Sličnosti su vidljive u dijelu postojanja fleksibilnih kriminalnih grupacija na hijerarhijskom nivou sa definisanim unutrašnjim odnosima čiji je zajednički cilj vršenje krivičnih djela radi ostvarivanja nezakonitih profita. Razlika još uvijek postoji u pogledu kriminalnih organizacija mafija tipa. Mafija je tradicionalna kriminalna organizacija prepoznata po najvišem stepenu struktuiranosti i jačini organizacije kao što su Cosa Nostra, Ndrangheta, Camorra i druge koje djeluju u Italiji. Razlika je evidentna u akumuliranoj moći i sistemu nasilja gdje su italijanski mafijaši neprikosnoveni. Oni su dominantni i po razvijenim kapacitetima direktnog uticaja na privredni, socijalni i politički sistem.
Koliko je meni poznato, za razliku od italijanske mafije, kriminalne organizacije koje su nastale na našoj teritoriji i godinama djeluju na unutrašnjem regionalnom i međunarodnom nivou još uvijek nemaju mogućnosti da direktno kontrolišu ekonomske aktivnosti. Nadam se da ni ubuduće nećemo imati kriminalne sindikate kao najviši nivo mafijaškog organizovanja u obliku poslovne organizacije, koji odavno egzistira u brojnim državama u svijetu.Za kriminalce naročito mafija tipa ne postoje bilo kakve prepreke i njima pogoduje svaka kriza pa i ova sa Covid-19. Razlika između nosilaca kriminalnih aktivnosti i pandemija je u tome što pandemija nestaje pronalaskom lijeka i vakcine, a za kriminal i pored svih napora država pojedinačno i međunarodne zajednice još uvijek nije pronađen djelotvoran lijek.
ANALITIKA: Dileri sve više prodaju narkotike i preko interneta, društvenih mreža. Kako ova vrsta kriminala funkcioniše? Da li na taj način funkcionišu i u našoj državi?
RAKOČEVIĆ: I prije pandemije bilo je više nego očigledno da se sve opojne droge i psihoaktivne supstance mogu kupiti preko interneta uz dostavu na adresu kupca. Prodaja droge na Darknetu doživjela je najveću ekspanziju baš u vrijeme ove pandemije. Ilegalna trgovina drogom realizuje se korišćenjem anonimnih kompjuterskih mreža.
Danas u svijetu postoji više desetina velikih online platformi za distribuciju droge. Dileri droge na ovaj način izbjegavaju rizike izloženosti nasilju i smanjuju mogućnost otkrivanja od strane policije. Globalizacija u oblasti digitalnih tehnologija dala je neslućene mogućnosti narko dilerima. Naša država iako je pretežno tranzitna oblast nije imuna na ove izazove, odnosno i mi osjećamo negativne posljedice zloupotrebe komunikacionih tehnologija budući da i naši zavisnici nabavljaju drogu sa Darkneta.
ANALITIKA: Kako država može da izađe na kraj sa organizovanim kriminalom?
RAKOČEVIĆ: Organizovani kriminalitet je jedna od najopasnijih savremenih bezbjednosnih prijetnji i kompleksan kriminalni fenomen koji ugrožava pravni poredak svake države pojedinačno i međunarodne zajednice u cjelini. Zbog njegove fleksibilnosti i mobilnosti sva društva nailaze na velike probleme u borbi sa ovim oblikom kriminaliteta. Crna Gora kao i druge države preduzima sva zakonom dozvoljena sredstva u cilju njegovog suzbijanja. Na tom planu je ostvaren značajan napredak, prelaskom sa tradicionalnih, na proaktivne oblike policijske aktivnosti.
Uspjeh u suprotstavljanju organizovanom kriminalitetu zavisiće umnogome od naše sposobnosti da izgradimo obavještajne kriminalističke mreže i izvore. Transnacionalni organizovani kriminalitet je moguće držati pod kontrolom samo uz jedinstveno postupanje i intenzivnu sardnju svih nacionalnih, regionalnih i međunarodnih aktera.
ANALITIKA: Crnogorski klanovi regrutuju mlade ljude i angažuju ih za najteža krivična dela. Jesu li oni postali resurs mafije?
RAKOČEVIĆ: Postoji jedan zabrinjavajući trend angažovanja osoba mlađe životne dobi za izvršavanje prljavih poslova za račun kriminalnih klanova. Praksa je pokazala da su pomorci najčešće u kandžama kriminalnih organizacija za delikte krijumčarenja. U pitanju je vješta manipulacija mladim ljudima koji ne mogu da odole izazovu kao što je dolaženje do novca i moći preko noći, vršenjem najtežih oblika kriminaliteta.
Mislim da moramo raditi mnogo više u pravcu snižavanja opšte tolerancije na kriminalitet kao i saniranja ekonomske deprivacije i polarizacije mladih ljudi. Ukoliko ih mi kao društvo na uzmemo pod svoje okrilje, onda će to učiniti kriminalne grupe - a, to je put u jednom smjeru.
ANALITIKA: Nedavno je jedan poznati kriminolog naveo da je mafija ojačala finansijski, da novcem kupuje pozicije u policiji, tužilaštvu, sudovima, medijima. Da li dijelite to mišljenje i kako to komentarišete?
RAKOČEVIĆ: Mafijaške organizacije su moćne, prije svega zato što posjeduju enormnu finansijsku moć. Njihov cilj je stavljanje pod kontrolu pripadnika oficijelnih struktura da bi imali zaštitu za obavljanje nezakonitih poslova. Kriminolozi se slažu u ocjeni da ukoliko pripadnici organizovanog kriminaliteta prodru u državne organe i institucije tada se radi o najtežim vidovima kriminaliteta. Ta sprega sa zvaničnim strukturama omogućava kriminalcima na neometano djeluju. Zbog toga je od krucijalne važnosti da policajci, državni tužioci, sudije i drugi - rade zakonito i profesionalno - ne dajući ni najmanju šansu da im se pripadnici kriminalih organizacija približe, jer će tada dovesti sebe u bezizlaznu situaciju.
ANALITIKA: Da li se možda sporije rješavaju slučajevi obračuna između kriminalnih klanova zato što mafija pravi kopču, tj. ima veze i sa određenim političarima?
RAKOČEVIĆ: Postoje države u svijetu u kojima je mafija integrisana u političke strukture i te zajednice nemaju perspektivu. U takvim dezorganizovanim društvima ne samo da se sporo rješavaju ovakvi slučajevi nego se uopšte ne procesuiraju.
