Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocijenio je da nema vremena za čekanje, već se kroz smanjenje akciza mora napraviti korekcija rekordnih cijena goriva kako bi se na taj način, za početak, sanirala šteta koju trpe građani i privreda od svakodnevnih poskupljenja koja su pokrenuta i prije krize uslovljene ratom u Ukrajini.
Prema njegovim riječima, kratkoročne mjere u ovoj oblasti trebalo bi da budu prioritet donosilaca političkih odluka u državi.
Ima prostora za podršku najugroženijima
„U ovom trenutku svi moraju da stave po strani političke nesuglasice koje postoje i da se posvete saniranju štete nastale velikim rastom cijena. Jasno se mora pokazati da su donosiocima odluka na prvom mjestu građani, ali i zdrava privreda, koja jedina donosi realan novac u državi“, poručuje Mulešković u razgovoru za Portal Analitika.
Domet nedavne odluke Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, čiji su članovi podržali izmjene Zakona o akcizama, nema naročiti efekat jer je za primjenu potreban glas poslanika i odluka u Skupštini čijeg zasijedanja nema na vidiku.
Poziv da se smanje akcize inicirao je ranije dio opozicionih političkih partija. Ministri, zaduženi za ekonomsku politiku, sve do prije nekoliko dana nijesu vidjeli potrebu za tim.
Kada je cijena goriva došla do skoro dva eura, zakazana je rasprava o akcizama. Ipak, bez političke odluke u parlamentu, i pored urgentne situacije, građani i privreda moraće da čekaju.
Mulešković navodi da dostupni podaci Vladinih resora ukazuju da su prihodu u budžetu veći od planiranih a rashodi niži, pa ima prostora za donosioce odluka da kreiraju politiku podrške, prvenstveno socijalno ugroženim kategorijama.
„Na taj način kratkoročno će se sanirati nastala šteta, a paralelno sa tim moraju se dodatno kreirati politike koje će dugoročno obezbijediti normalni životni standard ovim kategorijama“, kaže Mulešković.
Hrane će biti, ali će skuplje koštati
Komentarišući situaciju u kojoj je poruka odlazećeg ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića o tome da će osnovnih namirnica biti za tri mjeseca izazvala potrošački refleks i pravljenje zaliha, posljedičnih gužvi u marketima i vještačkih nestašica, Mulešković napominje da je najnepoželjniji scenario da se izjavama pravi panika.
Prema njegovim riječima, sve studije i nalazi, koji stižu od relevantnih organizacija, ukazuju na to da neće biti nestašice osnovnih životnih namirnica.
„Ali činjenica je, i već je sada jasno, da ćemo za njih morati da izdvojimo više novca. U biti svakog čovjeka je da na najavu panike i problema odgovori još većom panikom. Tako su i građani, kako u Crnoj Gori, tako i u ostalim zemljama, odreagovali prevelikom potrošnjom i stvaranjem velikih zaliha. I nekoliko dana nakon toga, potrošnja se opet vratila u normalu i vidimo da na tržištu ima svih namirnica u dovoljnim količinama“, ističe naš sagovornik.
Dodaje da će se morati nalaziti nova tržišta za nabavku određenih proizvoda.
Sa druge strane, kaže, jasno je da se tržište prilagođava i za sada reaguje isključivo rastom cijena, a ne nedostatkom proizvoda.
Rat u Ukrajini poremetio tržište
Prema njegovim riječima, poseban problem je rast cijena žitarica nakon početka rata u Ukrajini.
„Činjenica da Ukrajina i Rusija čine oko 30 odsto ukupnog izvoza ovih proizvoda, govori nam da će doći do značajnijih promjena u cijenama na tržištu. Ovo je rezultat smanjene ponude, a tražnja je ostala ista. Samim tim je cijena reagovala i porasla. Dok se ne nađu alternativni izvori, koji će zamijeniti u ovom trenutku proizvodnju pšenice i kukuruza iz Rusije i Ukrajine, očekivano je da imamo rast cijena“, pojašnjava Mulešković.
Na svjetskoj berzi, ne poskupljuju samo osnovne životne namirnice i energenti, rastu i ostale cijene, a to dodatno usložnjava ekonomsku situaciju.
„Osim ovog, došlo je do rasta i cijena đubriva, jer je Rusija jedan od najvećih proizvođača, što će u značajnoj mjeri uvećati cijene poljoprivrednih proizvoda. Takođe, cijene metala bilježe rekorde u posljednjih nekoliko dana, što dodatno uzrokuje rast zavisnih proizvoda i usluga u sektorima u kojima su ovo dominatne sirovine“, kaže Mulešković.
Sagovornik Portala Analitika, kaže da je pesimističan po pitanju brzog rješavanja krize u Ukrajini, i povlačanja Rusije iz te države. Sve ovo, uticaće na dalju nestabilnost cijene energenata.
Kako kaže Mulešković, osim cijena na međunarodnom tržištu veliki dio cijene goriva u Crnoj Gori determiniše i visina akciznog opterećenja.
„Rat u Ukrajini, uvedene sankcije Rusiji dodatno su poremetili već osjetljivo tržište nafte, gasa i ostalih energenata što se odmah projektovalo putem uvećanja cijena. Ukoliko bi konflikt prestao u kraćem roku, cijene nafte i naftnih derivata kao i energenata bi se stabilizovale, ali, imajući u vidu sliku šta se zapravo dešava u Ukrajini nisam optimista da će se problem brzo sanirati, što će dodatno stvarati pritisak na cijene na međunarodnim tržištima. Ako se nastavi ovaj trend cijena jasno je da će se to preliti i na Crnu Goru te samim tim možemo očekivati dalji rast cijena goriva”, zaključuje Mulešković.
Cijene će nastaviti da rastu
Ističe da je trend poskupljenja počeo tokom 2021, što je bilo uslovljeno kovid krizom. Rast je, dodaje on, nastavljen početkom 2022, uslovljen ostalim poremećajima na tržištu te implementacijom politika koje su povećale troškove privrede.
Posmatrajući podatke, ističe Mulešković, samo u januaru 2022. u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježen je rast cijena prehrambenih proizvoda od više od 11 odsto.
„Problemi sa rastom cijena koje smo osjetili u Crnoj Gori nijesu bili uslovljeni ratom u Ukrajini. Posljednice rata ćemo osjeti i vidjeti u podacima za mart mjesec i nakon toga“, ukazuje Mulešković.
Primjera radi, za litar ulja danas je u Crnoj Gori potrebno izdvojiti dva eura, a samo prije tri mjeseca koštalo je oko 1,5 eura. Džak brašna skuplji je šest do sedam eura. Od prošle sedmice zabilježen je drugi za redom rast cijene hljeba, pa sada vekna košta 0,80 eura, umjesto dosadašnjih 0,65, a početkom godine cijena je bila 50 centi.
„Posljednji podaci Monstata nam govore da u februaru imamo stopu godišnje inflacije od 6.7 odsto. Takođe, ako bismo pogledali kretanje cijena u februaru 2022. u odnosu na isti mjesec 2021, vidimo da su cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle za 13 odsto“, objašnjava on.
I u tom kontekstu, rast plata po programu Evropa sad, čini se „poješće“ brojna poskupljenja, pa građani neće osjetiti najavljene benefite. A poskupljenja, kako kaže naš sagovornik, tek su počela.
“Svi ovi pokazatelji govore da će se trend rasta cijena nastaviti, i ne možemo očekivati da ostali proizvodi zadrže iste nivoe cijena, bilo uvezeni ili proizvedeni u Crnoj Gori jer gorivo, struja kao i mnogi drugi proizvodi čine veliki dio fiksnih troškova svih privrednih subjekata. Samim tim, očekivano je da dođe do rasta i ostalih cijena“, ističe Mulešković.
Mjere pripremljene, realizacija izostaje
Ministarstvo ekonomskog razvoja, kako je ranije saopšteno, pripremilo je Nacrt zakona o privremenom ograničavanju cijena osnovnih životnih namirnica. Nacrt je pripremljen još sredinom februara, a ni mjesec kasnije nijesu preduzete konkretne mjere.
Vlada je najavila i pomoć od 50 miliona eura. Ipak, u praksi, najavljeno, još uvijek nije sprovedeno.
Prema riječima Muleškovića, sve subvencije privredi u cilju prevazilaženja ove teške situacije su pozitivne.
„Jasno je da su određeni sektori značajno pogođeni u ovom trenutku, ali će se to preliti i na sve ostale koji trpe posljedice velikog rasta cijena. Kako je i najavljivano, ovaj paket podrške podrazumijeva na početku smanjenja akciza na gorivo do 40 odsto što bi trebalo da obezbijedi stabilizaciju cijena“, ističe naš sagovornik.
Podsjeća da je predloženo i smanjenja stope PDV-a na osnovne životne namirnice uz nula odsto PDV-a za promet i uvoz brašna i jestivog suncokretovog ulja i smanjenje stope PDV-a sa 21 odsto na sedam odsto za so, što bi trebalo da obezbijedi stabilnost cijena ovih proizvoda, koji su u posljednjih nekoliko mjeseci zabilježili drastičan rast.
Ne može se stati na jednom paketu mjera
Mjere su utvrđene i za poljoprivredne proizvođače, što bi u značajnoj mjeri trebalo da poveća domaću proizvodnju.
„U vremenima krize, posebno kad imamo nekontrolisani rast cijena, politike se moraju donositi veoma pažljivo i dobro programirano, sa jasnim ciljevima, a to je ulaganje u održivost privrede. Tako da se ne može stati samo na jednom paketu mjera, već se mora pratiti i razmišljati o dodatnoj podršci“, ističe Mulešković.
Fokus paketa podrške privredi, kako kaže naš sagovornik, mora biti više orijentisan na mala preduzeća. Dosadašnja podrška institucija, kako kaže, nije stizala na vrijeme.
„Mala preduzeća dominantno i čine crnogorsku privredu, i na taj način se mora obezbijediti održivost poslovanja ovih privrednih subjekata koji trpe i najveći pritisak u ovom trenutku“, ističe Mulešković.
Naglašava da mora doći do jasnog dogovora i usvajanja svih mjera koje će pomoći privredi što prije, jer kriza se već osjeća, a podrška nije bila blagovremena.
„Svaki je dan bitan. Donosioci odluka moraju naći rješenje da se ove mjere usvoje i da se pokuša spasiti privreda“, zaključuje Mulešković.
