Samo u posljednje dvije godine na prekookeanskim brodovima zaplijenjeno je oko 25 tona droge za čije su švercovanje osumnjičeni crnogorski pomorci. Vrijednost oduzetih narkotika veća je od milijardu eura!
Venecuela
Posljednja takva akcija izvedena je prije dva dana u vodama Venecuele, kad je pretragom broda Aresa zaplijenjeno 5,7 tona kokaina vrijednosti oko 300 miliona eura. Uhapšeno je, prema najnovijim informacijama, osam naših pomorca.
Samo nekoliko dana ranije, 20. februara, u Sjevernoj Makedoniji je zbog krijumčarenja oko 1,2 tone kokaina takođe uhapšen crnogorski državljanin. Pošiljka je, prema tvrdnjama policije, krenula iz Luke Bar.
No, najveća zapljena dogodila se u junu prošle godine u Filadelfiji, na brodu MSC Gajan. Oduzeto je gotovo 20 tona kokaina, a za šverc su osumnjičena četiri Crnogorca. To je, inače, rekordna količina zaplijenjenog kokaina tokom 230 godna rada carinske službe u SAD-u.
„Tolika količina kokaina mogla je da ubije milione ljudi“, napisao je tada na Tviteru američki tužilac Vilijem M. MekSvejn.
Upečatljiva je bila i izjava bivšeg visokog funkcionera američke Uprave za suzbijanje narkotika (DEA), Pedra Džanera, koji je rekao: „Neko će zbog ovoga morati da umre. Sigurno postoji nekoliko osoba koje će šefovi okriviti za propast posla i oni će morati da plate glavom”.
Pojedini bezbjednosni stručnjaci iz regiona upozoravaju da likvidacije mogu uslijediti i zbog zapljene u Venecueli. Istražitelji, prema navodima medija, ispituju da li jučerašnje ubistvo Pera Muhadinovića na Cetinju ima veze s oduzimanjem droge na brodu Aresa.
Mjesec dana nakon pomenute akcije u Filadelfiji, policija je u Čileu zaplijenila više od 100 kilograma kokaina, na brodu na kojem se nalazilo pet crnogorskih pomoraca.
„Mule“
Nakon Filadelfije, uveliko se spekulisalo da će naši pomorci ostati bez američkih viza. O tome su krajem avgusta razgovarali ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković i američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke, a iz Nurkovićevog resora je saopšteno da neće biti dodatnih restrikcija od strane SAD-a za izdavanje viza. Prema pisanju naših medija, tada su, takođe, i neke od vodećih pomorskih kompanija počele masovno da otpuštaju naše pomorce. Pa ipak, očigledno da ni to nije obeshrabrilo pojedince, koji su nastavili putem krijumčarenja.
Dobri poznavaoci prilika u pomorstvu odavno upozoravaju na opsan trend – da mladi pomorci ne idu na brodove da bi gradili karijere oficira, već da odrade jedan ili dva vjađa (ugovora o plovidbi) i da kao tzv. mule učestvuju u prenosu određene količine droge, za šta dobijaju mnogo novca. Nakon jedne ili dvije plovodbe, vraćaju se u Crnu Goru i kupuju stanove ili skupe automobile. Takve osobe, upozoravaju upućeni, trebalo bi da budu pod posebnim nadzorom policije.
Crna Gora, po nekim procjenama, ima oko 6.000 pomoraca, a njihovi prihodi značajno utiču na BDP.
Kaljanje ugleda
Kapetan Janko Milutin iz Udruženja pomorskih kapetana, smatra da će zapljena kokaina u vodama Venecuele narušiti ugled naših pomoraca, ali i ugled agencija koje ih zapošljavaju na inostranim brodovima.
„Pomorski svijet je globalno selo i ovo će imati negativne posljedice po nas. Ne toliko velike i katastrofalne, ali će sigurno imati. Ogroman broj pomoraca koji profesionalno i časno obavljaju svoje poslove na brodovima trenutno plaća ili će plaćati veliku cijenu zbog ovakvih događaja“, rekao je on Portalu Analitika.
Upitan da li to znači da će biti otpuštanja naših kadrova sa brodova međunarodnih kompanija, Milutin odgovara da toga neće biti u razmjerama koje se pominju.
Naš sagovornik vjeruje da se ovaj problem može riješiti samo sistemski, odnosno djelovanjem države.
„Razna udruženja su svim relevantnim adresama rekla šta treba raditi u ovom slučaju. Država mora da reaguje odmah, jer je ovo došlo do kraja...“, navodi Milutin.
Transporteri
S druge strane, ugledni beogradski kriminolog, Dobrivoje Radovanović, ne misli da će nova velika zapljena droge narušiti imidž Crne Gore i njenih pomoraca.
„Svaka država ima ljude koji se bave kriminalom i koji su van zakona. Ugled države mogao bi biti narušen samo ako kriminalci rade za državu. To bi moglo veoma štetiti državi“, rekao je on našem portalu.
Činjenicu da je akcija u vodama Venecuele realizovana na osnovu informacija crnogorske Uprave policije, za Radovanovića je najbolji dokaz da naša država nije upletena u šverc narkotika.
„Ako su crnogorske službe dale informaciju – svaka čast. To znači da su vrhunski stručnjaci uspjeli da uđu u te strukture i da u saradnji s velikim državama urade ispravnu stvar“, navodi on.
Radovanović napominje da nisu samo crnogorski državljani upleteni u šverc kokaina. Tu je, kaže, i dosta ljudi iz Srbije i BiH.
„Oni se, prije svega, bave transportom, a to je jedan od najvažnijih segmenata trgovine drogom. Lako je, kad imate pare, kupiti drogu od seljaka koji je proizvode, ali treba je prebaciti na tržište. To je ʼnajpametnijiʼ dio posla naših ljudi. Oni jesu prestupnici, ali morate cijeniti njihovu sposobnost. Iako se naši ljudi bave transportom, neke informacije govore da jedan od tih naših bivših jugovića ima plantažu koke“, kaže sagovornik Portala Analitika.
Zbog količine tovara koji mogu da prime, povezanosti pomorskim putevima s drugim zemljama i teškog ulaženja u trag svim akterima narko-biznisa, šverceri se u posljednje vrijeme najčešće odlučuju za krijumčarenje veće količine narkotika preko brodova. Inostrani mediji pišu da članovi posade, koji predstavljaju kriminalnu vezu između dobavljača i kupaca, direktno nadziru isporuke.
