To bi, ukratko, bio rezime stručnih razgovora o zakonu zbog kojeg je, u organizaciji MCP, na ulice crnogorskih gradova izašlo desetine hiljada ljudi.
Nakon sastanka iz Vlade su bili dosta šturi o njegovom sadržaju. Tako je potpredsjednik Vlade, Zoran Pažin, rekao da su argumenti obje strane stručni, iako međusobno suprotstavljeni.
S druge strane, član ekspertskog tima MCP, Dragan Šoć, bio je nešto konkretniji. Novinarima je kazao da je njegov tim predložio izmjene spornih članova zakona, te da da je Vlada pokazala da je otvorena za razgovor.
Programski direktor Građanske alijanse, Boris Raonić, ocijenio je, komentarišući sastanak ekspertskih timova, da se – iako se, kako kaže, to iz zvaničnih izjava ne može jasno zaključiti – kod obje strane prepoznaje optimizam u pogledu mogućeg rješenja spornog pitanja.
„Tim prije što je i najavljen nastavak dijaloga. Za to vrijeme, obje strane treba kod svojih autoriteta da preispitaju gdje je linija kompromisa i kakav treba da bude duh zakona, pa bi po tome normativno-tehnički aspekt ovog pitanja bio veoma lagan“, navodi Raonić za Portal Analitika.
On smatra da je kompromis Vlade i MCP o zakonu moguć, iz prostog razloga što, kako kaže, obijema stranama odgovara da do njega dođe.
„Jer igra na sve ili ništa u izbornoj godini za jednu stranu i pravljenje referendumske atmosfere za ili protiv crkve za drugu – ne odgovara ni jednima, ni drugima“, uvjeren je Raonić.
Uprkos šturoj izjavi, optimizam je, ipak, pokazao i Pažin – rekao je da vjeruje da ima prostora da se kroz stručnu argumentaciju dođe do obostrano prihvatljivog rješenja.
Advokat Šoć je, govoreći o otvorenosti predstavnika Vlade za razgovor o izmjeni zakona, rekao da iz MCP to tumače kao izraz dobre volje da se problem riješi tamo gde mu je izvor – a to je, kaže, u zakonu. On je objasnio da je suština izmjena koje je tražila MCP da se članovi 62, 63 i 64 zakona promijene tako da se „umjesto da se stvori pretpostavka državne svojine, stvar vrati u poredak koji postoji u Crnoj Gori“.
„A to je da onaj ko osporava nečiju svojinu, ima mogućnost da to osporavanje dokaže i u redovnom pravosudnom postupku“, podvukao je Šoć.
Postojećim rješenjem u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti predviđeno je da se vlasništvo dokazuje u upravnom postupku, što je ključna zamjerka MCP.
Zamiljivo je, međutim, da je premijer Duško Marković, još dok su trajali razgovori eksperata u Vili Gorica, novinarima kazao da MCP za 62 službenika duguje državi preko dva miliona eura za poreze i doprinose. Dodao je da je MCP te službenike prijavila naknadno, nakon što je Poreska uprava počela kontrolu.
Marković je rekao i da pomenuti zakon mora biti jednak za sve, kao i da se paralelno s dijalogom mora primjenjivati.
Boris Raonić ponavlja ranije iznesenu ocjenu da je iz društveno-političke krize prouzrokovane usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti moguće izaći uz pomoć Ustavnog suda.
„Da Ustavni sud bude taj koji će presuditi i da dođe do drugačije formulacije određenih normi ovog zakona. Na taj način bi obje strane sačuvale svoj dignitet i postigle ciljeve. Nakon toga, proces bi nastavio da ide u pravcu u kojem je i krenuo, jer MCP više nije ono što je bila u Crnoj Gori devedesetih godina prošlog vijeka“, poručuje naš sagovornik.
Da će litije biti nastavljene bez obzira na dijalog i bez obzira na opasnost od koronavirusa, bilo je takođe odmah jasno. Prvo je protojerej-stavrofor MCP, Slobodan Jokić, najavio je da će se litije održavati uprkos preporukama Ministarstva zdravlja da se prekine s javnim okupljanima zbog moguće pojave koronavirusa. Nakon toga je i Šoć pozvao građane da snagom i brojnošću na sljedećim litijama pokažu da i dalje podržavaju zahtjeve SPC.
A litije će, prema posljednjim infomacijama dostupnim u trenutku zaključenja ovog teksta, održati danas. Premijer Marković najavio je juče da će javna okupljanja biti zabranjena ako se u Crnoj Gori pojavi koronavirus.
Naredni sastanak ekspertskih timova Vlade i MCP zakazan je za 18. mart.
