Predsjednik crnogorske izgnaničke Vlade i ministar vojni divizijar (general) Milutin M. Vučinić je iz Rima 12. decembra 1921. godine uputio proglas crnogorskoj vojsci, stacioniranoj u Gaeti, Formiji, Sulmoni, Paduli, Vittoriji, Fonte d' Amore na tlu Italije, nakon što su joj italijanske državne vlasti otkazale gostoprimstvo i podršku.
Taj Vučinićev proglas glasi:
»CRNOGORSKOJ VOJSCI U ITALIJI
Već je 9 godina od kako se viteški i bez odmora borite pod sveti Barjak crnogorski, koji ste okitili tolikim lovorovim vijencima! Devet je godina otkako ste napustili svoja mila ognjišta, svoje roditelje, žene i djecu! Devet je godina od kako podnosite nadčovječanske muke i patnje svake vrste, za svoju napaćenu ali slavnu Domovinu! Muke i patnje koje do sada ne poznaje Istorija nijednog naroda! I, vi, Junaci i Mučenici, pored svega toga i danas stojite: nepomični, gordi i dostojni zavjeti slavnih predaka pod naš sveti barjaki vjerni datoj zakletvi čekate naredbu Vrhovnoga komandanta Nj. V. Kralja Mihaila I, gotovi da podnesete nove žrtve, muke i podvige za Čast, Pravo i Slobodu naše mučeničke ali slavne Otadžbine.
Vjernost data zakletvi i muke koje ste posljednjih dana podnijeli, izazvale su opšte simpatije i poštovanje prema Crnoj Gori, od strane ovog plemenitog naroda čiji smo gosti i kome dugujemo krajnju zahvalnost. Vi ste tim izdržali veliku pobjedu koja neće ostati bez stvarnih posljedica za našu opštu stvar. To je bio podvig dostojan vas i vaših slavnih predaka i ravan onome Ostroških Junaka! Zato će i vaša imena, Junaci i mučenici, biti zapisana u Istoriji našoj, kao uzor pregnuća, samopožrtvovanja i vjernosti Kralju i Otadžbini!
Ipak pored svih nadčovječanskih muka i napora, čas naše konačne pobjede, koji mora neminovno doći, još nije kucnuo. Prestoje nam nove žrtve, novi napori i požrtvovanja, koje moramo podnositi s puno volje i pregnuća kao i do sada muški i dostojanstveno ili bolje reći crnogorski.
Kako vam je već poznato od mjeseca maja ove godine, Vlada Kraljevine Italije, izjavila je: da joj je nemoguće na svjoj teritoriji držati crnogorsku vojsku kao organizovanu jedinicu; s toga je Kraljevska Vlada uz odobrenje Njenog Veličanstva Kraljice, Namjesnice Kraljevske Vlasti, riješila, da se premjesti dio crnogorske vojske koji se nalazi na teritoriji Kraljevine Italije.
Braćo!
U ime Nj. v. Kralja Mihaila I. Njeno veličanstvo Kraljica Milena, Namjesnica Kraljevske Vlasti, izjavljuje vam najtopliju zahvalnost za dosadanje napore, muke i patnje podnijete za Kralja i Domovinu i preporučuje vam, da, ako se premiještate sa teritorije italijanske, ipak da ostanete čvrsto vezani duhom i idejama pa ma đe se nalazili i ma pod kakvim okolnostima nastavili dosadanju borbu. Zahvalnost Njenoga Veličanstva molitve i blagoslov Narodne majke svuda će vas pratiti.
Kraljevska Vlada nastaviće i dalje borbu u inostransvu svom snagom za čast Crne Gore i za vjekovna stečena prava crnogorskoga naroda.
Kraljevska Vlada čvrsto vjeruje u bratsku saradnju sviju vas pa ma đe se nalazili.
Željeti je da što je moguće veći, t. j. svi oni koji mogu, da se vrate u Domovinu i da tamo produže političku borbu s narodom koji je sav za svoju slobodu i nezavisnost i koji posvednevno daje žrtve, da se oslobodi od varvarske najezde beogradskih dahija. Samo u borbi, izdržljivosti i slozi nam je spas. Svaki treba da zaboravi i drugu i bratu oprosti domaće nesuglasice i ljutnje, ranije političke trzavice i trenutna ogorčenja, te da se čvrsto uhvatimo svi jednom u jedino kolo za ostvarenje naših ideala. Tako ćemo jedino doći do željene pobjede.
U ime Kraljevske Vlade iskreno vam zahvaljujem na dosadašnjem patriotskom i junačkom držanju i podvizima i pozivam vas da produžimo borbu za slobodu Crne Gore pa ma đe se nalazili.
Preporučujem vam da ovaj akt bude izveden u redu i dostojanstveno kako dolikuje junacima i borcima.
Rastajući se momentalno i ostajući u čvrstoj i nepokolebljivoj nadi, da se uskoro sastanemo na teritoriji slobodne Kraljevine Crne Gore, pozivam vas Junaci, da zajedno uskliknemo:
Da živi naš uzvišeni Gospodar Nj. V. Kralj Mihailo I.!
Da živi Nj. V. Kraljica, Namjesnica Kraljevske Vlasti.!
Da živi Crna Gora i njen napaćeni Narod.!
Da živi viteška Crnogrska vojska!
Ministar Vojni
Predsjednik Ministarskog savjeta,
Divizijar Milutin M. Vučinić«
Potom je ministar predsjednik crnogorske vlade u egzilu, general Milutin M. Vučinić, iz Rima 25. decembra 1921. godine, obznanio u ime crnogorske Vlade u progonstvu sljedeći službeni akt:
» NAREDBA Borcima za Čast, Pravo i Slobodu Crne Gore.
Borci za Čast, Pravo i Slobodu Crne Gore imaju da pomognu izvršenje jedne najplemenitije zadaće, koju je ikad imalo jedno crnogorsko pokoljenje, tj. oslobođenju naše mučeničke Otadžbine od sramnog i kukavičkog ropstva koje nam je nametnuo Biograd. Radi izvršenja toga svetoga zadatka potrebne su i druge vrline, a ne samo junaštvo i druga požrtvovanja, a ne samo izlaganje grudi pred neprijateljem. Na prvom mjestu potrebna je sloga, ljubav, poštovanje i požrtvovanje boraca za svetu ideju oslobođenja Otadžbine.
Vi ste jedan za drugoga više nego rođena braća. Između vas ne smije biti pakosti, mržnje i zavisti. Vi morate jedan drugome oprostiti najveće uvrede i najveće nepravde, ako bi ih bilo. U radu morate biti složni, a u slučaju, da se ne možete o nečemu sporazumjeti, potrebno je da se posluša stariji.
Sitne nesloge, pakosti, zavisti i samoljublje između nekih bivših glavara naših omogućile su Biogradu da učini od Crne Gore ono što je učinio. Ne zaboravite nikad da je ono pravi junak koji se ne bori za slavu ličnu, nego onaj koji se bori za ideju. To je najveća slava. Onaj koji se bori za ideju nikada ne zavidi drugome koji se bori za istu ideju. Njemu su svi oni koji se bore za istu ideju više nego rođena braća. Pravi heroji ovakve ne samo što ljube nego i ginu za njih. Svaki onaj, koji bude drukčije mislio i radio nego što je gore rečeno, ne bi bio borac, ne bi imao pravo nazvati se junakom. Drukčije ponašanje i rad bilo bi jedno obično izdajstvo.
Stoga je mnogo bolje, da svaki onaj borac koji se ne misli držati ovakve naredbe, napusti svoje mjesto časti iz redova za Čast, Pravo i slobodu Crne Gore.Vladajte se u duhu ove naredbe, pa ćete ubrzo vidjeti ostvarene svoje ideale.
Ne zaboravite da vaš rad gleda čitav civilizovani svijet i da nad vam bdiju sjeni naših slavnih predaka, čiji su grobovi obeščašćeni zločinima Biograda«.
