„Nikada ni za jednu prepravku nikoga pitali nisu. Uvijek su arogantno odbacivali bilo kakvu saradnju sa mještanima.“ kazao je između ostalog Nenad Nikaljević mještanin Brčela za Portal Analitika govoreći i o ranijim radovima izvođenim u Manastiru Gornji Brčeli .
ANALITIKA: Kako je došlo do toga da se osvjedočite raskopavanju grobnice vladike Arsenija Plamenca u Manastiru Gornji Brčeli?
NIKALJEVIĆ: Čuo sam da se izvode nekakvi radovi u Gornjem manastiru ali niko nije mogao da mi objasni koja vrsta radova se izvodi. Ja, kao savjesni mještanin sam otišao da vidim što se radi kod manastira. Došao sam na glavna vrata od manastira koja su bila zaključana, i tu se nije moglo ući.
Kao mještanin znam kuda sam mogao prići, sa donje strane gdje kapije nisu bile zatvorene.
Nakon što sam ušao došao sam do mjesta gdje je bio grob Vladike Arsenija Plamenca, koji je bio svjetovni i duhovni vladar Crne Gore.
Onim što sam vidio ja sam bio zaprepašćen, radovima koji su tu bili izvedeni. Razbacane ploče, razbacano kamenje, što sam pokušao da slikam.
Kažem pokušao jer sam naišao na otpor monahinja, ali sam nekako uspio da napravim par fotografija.
ANALITIKA: Kao mještanin znate i za ranija oštećena izvornog izgleda Manastira Gornji Brčeli?
NIKALJEVIĆ: I prije ovog posljednjeg raskopavanja je bilo nekoliko radova MCP Srpske pravoslavne crkve koje su oni izvodili potpuno samostalno - ne kontaktirajući nikoga. Kao prvo, istakao bih poziciju gdje je bila škola, koja je potpuno drugačije izgledala i bila uređena u odnosu na danas. Oni su tu nasuli određen dio šuta, betonirali su i napravili parking prostor. Tako da su od te nekadašnje prve škole u ovom kraju, a druge valjda u Crnoj Gori, radovima bukvalno njen zid skratili za dva do dva i po metra! Tako da je u tom smislu potpuno izmijenjena konfiguracija i arhitektonska slika stare škole.
Nakon toga, radili su i popločavanje podova sa nekakvom keramikom ili pločama koje potpuno odudaraju od ambijenta izgleda i tradicije koja je bila zastupljena na tom prostoru.
Takođe su dogradili dodatni dio od crvene blok opeke koje su pokrili ovim jeftinim kamenim pločama koje potpuno odudaraju od ostatka manastirskih objekata.
ANALITIKA: Da li ste pitani za ijednu od tih prepravki koje su vršene ranije?
NIKALJEVIĆ: Nikada ni za jednu prepravku nikoga pitali nisu. Uvijek su arogantno odbacivali bilo kakvu saradnju sa mještanima, uz vrlo vještu komunikaciju sa određenim brojem starijih osoba, posebno žena, kojima su činjene određene usluge i tu su pravili nekakvu komunikaciju. Većinski odnos njih prema selu i sela prema njima je bio na jednoj velikoj distanci.
ANALITIKA: Spominje se i grob Šćepana Malog kao jedan od primjera neprimjerenog odnosa prema kulturnoj baštini?
NIKALJEVIĆ: U Donjem manastiru Brčeli gdje se nalazi crkva sv Nikole nalazio se grob Šćepana Malog. Taj grob se tu nalazio do poslije zemljotresa. Nakon zemljotresa u nepoznatim okolnostima neko je iskoristio novonastalu situaciju da napravi pločnik oko crkve. Pošto je napravljen taj pločnik - grob Šćepana Malog je nestao.
Inače kod nas Crmničana Šćepan Mali nikada se nije zvao Lažni car nego smo ga zvali Šćepan i to, bogami, veliki.
Kod nas je ostalo sjećanje na njega kao jednog od prvih vladara koji je pokušao da odvoji svjetovnu i crkvenu vlast. Ostala je i priča da se on bavio i širenjem puteva jer su Crnogorci hronično imali loše puteve, i da je izgubio vid minirajući jedan kamen da bi oslobodio put koji je na pola kilometra od te crkve prema rjećici koja protiče pored.
ANALITIKA: Da li ste u saznanju da li su institucije dosada reagovale povodom ovih devstacija koje su vršene na Donjem i Gornjem manastiru u Brčelima?
NIKALJEVIĆ: Koliko ja znam, institucije se nisu miješale, očigledno su ,,bogobojažljivo“ gledale na sve to. Njih je očigledno po mom mišljenju bilo strah od kletvi tako da se nisu miješale.
ANALITIKA: Mislite li da će se javiti povodom ovog najnovijeg devastiranja Gornjeg manastira? Što planirate kao mještani ako oni ne preduzmu ništa?
NIKALJEVIĆ: Mi kao mještani ćemo se u svakom slučaju samoorganizovati, sa dozom opreza jer sada je vrijeme korone kada nije poželjno da se organizuju veći skupovi. Vidi se ogroman revolt kod mještana. To se da zaključiti po količini telefonskih poziva i interesovanju i stiče se utisak da je ogroman broj mještana nezadovoljan i da hoće da kažu - dosta je više.
ANALITIKA: Da li ćete ići kao mještani možda i nekim pravnim sredstvima protiv počinilaca?
NIKALJEVIĆ: Da budem ikren imamo vrlo neugodno iskustvo sa tim pravnim postupcima. Očigledno da se i sudije kada treba donijeti presude protiv crkve to ne čine jer sva je prilika da se i oni boje vradžbina i kletvi.
ANALITIKA: Mislite li da se u nekom vremenu koje je ispred nas može promijeniti ovaj odnos u razgovorima između crkve i mještana, da se može više čuti i vaš glas? Kako u Brčelima tako i u drugim mjestima u CG?
NIKALJEVIĆ: Skeptičan sam! Vidim da je nova vlast koja je došla na scenu boreći se protiv korupcije, a ovo činjenje mi više izgleda kao borba za korupciju nego borba protiv nje.
ANALITIKA: Može li se reći da iza svog ovog nepoštovanja kulturne baštine Crne Gore stoji i revizionistički pristup SPC prema Crnogorcima i crnogorskoj kulturnoj i istorijskoj baštini?
NIKALJEVIĆ: Apsolutno se slažem i mišljenja sam da ovih milion i po eura koje je gospodin Vučić uložio u kulturne i druge institucije srpskog naroda u Crnoj Gori koje bi trebalo da služe za razvijanje kulture upravo idu u ovom smjeru. Služe za revizionističku politiku istorije Crne Gore, rušenje kulturno istorijskih spomenika. Nema dana da se nešto ne uništi, ošteti itd.
Ja sa ponosom mogu da kažem da potičem iz antifašističke porodice, kao što sa ponosom mogu da kažem da sam autohtoni Crnogorac. Podjenako baštinim i krst i petokraku. Pod krstom moji su đedovi stvarali državu Crnu Goru. Pod petokrakom su se borili moj otac i tri strica, dva su poginula u ratu. Jedan, Ivo Nikaljević, pod petokrakom upravo je u tom manastiru 1942. godine poginuo. Drugi stric 1943. godine na Sutjesci, a otac mi je bio ranjen i na Sutjesci i Neretvi.
Njihov revizionizam ide u daleku prošlost. Prije dvije godine kada je bilo obilježavanje slave Presvete Bogorodice u manastiru imao sam raspravu sa kliricima SPC koji su zastupali tezu da im je srpska crkva stvorila državu Crnu Goru i da ima kontinuitet 800 godina. Ja sam im i tada rekao da to nije tačno i naveo da je već do tada u Crnoj Gori bilo pet kraljeva Vojislavljevića.
