Komisiji za Reviziju muzejskog materijala u Muzeju kralja Nikole, nakon više pokušaja, nije bilo dozvoljeno da obavi reviziju materijala u riznici Cetinjskog manastira, o čemu su obaviješteni nadležni organi, odnosno Uprava za inspekcijske poslove - saznali smo nakon objavljivanja izvještaja Državne komisije za nadzor svih oblika revizije u Narodnom muzeju Crne Gore (NMCG).
IGNORISANJE ZAKONA
Nakon sastanka predstavnika Narodnog muzeja i Mitropolije SPC koji je održan u Manastiru, predstavnici Mitropolije SPC su saopštili stav da će dozvoliti da se izvrši stručni nadzor, ali da ne prihvataju da se eksponati tretiraju kao predmet revizije muzejskog materijala Narodnog muzeja, jer smatraju da su predmeti njihovo vlasništvo, kazali su iz NMCG na prezentaciji izvještaja Državne komisije za nadzor svih oblika revizije .
Iako postoje dokazi da su predmeti u riznici u vlasništvu Narodnog muzeja, odnosno Muzeja kralja Nikole, kao što je Rješenje iz 1962. godine, kojim se potvrđuje da je zbirka crkvenih stvari svojina Državnog muzeja iz Cetinja i zbog svoje umjetničke vrjednosti uvodi se kao cjelina u Registar pokretnih spomenika kulture NRCG i time se stavlja pod zaštitu zakona.
Iz MCP SPC su još jednom demonstrirali ignorisanje zakona i dokumenata kojima je Crna Gora regulisala oblast zaštite i čuvanja svojih kulturnih dobara. To ide tako daleko da ne priznaju ni instituciju Državne komisije za nadzor svih oblika revizije, koja je formirana sa, ne tako malim, ovlašćenjima i obavezama.
Došlo je vrijeme da saznamo da stručne službe i zakoni Crne Gore iz oblasti zaštite kulturnih dobara ne samo da za MCP SPC ne važe za nepokretna kulturna dobra, već - i za pokretna.
Nakon što su volšebnim prepisima postali vlasnici nepokretnih kulturnih dobara, sada se sljedstveno tome osjećaju i kao vlasnici onoga što su zatekli u njima.
A zatekli su - mnogo.
NESTALE DRAGOCJENOSTI
Evo sada samo na primjeru Cetinjskog manastira. Kako je Cetinjski manastir bio rezidencija crnogorskih vladika, sačuvane su brojne dragocjenosti vezane za njihov duhovni čin: panagije, odežde, mitre, žezla i dr. Po luksuznoj izradi izdvajale su se panagije (ogrlice s likom Bogorodice koje nose vladike). Ali, danas dio tog blaga nedostaje.
Po mnogima jedna od najvećih krađa crnogorskog kulturno-istorijskog blaga desila se upravo u riznici Cetinjskog manastira u kojoj Državna komisija nije mogla izvršiti reviziju muzejskog materijala. Jer iz MCP SPC tvrde da je to njihovo vlasništvo, iako postoje dokazi da nije. Materijalni i istorijski dokazi.
U noći između 23. i 24. avgusta 1983. godine u Cetinjskom manastiru je ukradeno 17 panagija. Jedna od 17 ukradenih panagija pronađena je 1989. godine na aukciji u Njemačkoj i vraćena je na Cetinje. Ostalih 16 do danas nijesu nađene. Vraćena panagija izrađena je u Rusiji, dar je ruskog cara Aleksandra iz 1863. godine crnogorskom vladici Ilarionu.
O izgledu drugih nedostajućih panagija možemo se samo informisati sa fotografija objavljenih u knjizi Krađa kulturnog i nacionalnog blaga Jugoslavije 1995. godine.
Tom prilikom su ukradena obilježja vladika, koji su bili svjetovni i duhovni gospodari Crne Gore. Panagijama su pokazivali taj svoj status.
Kao što smo već navodili Cetinjski manastir posjeduje ogroman dio eksponata koji dokazuju njegovu istorijsku misiju u cjelokupnoj crnogorskoj istoriji. Veliki dio tih eksponata pripadao je Narodnom muzeju i tokom godina u više navrata završio je u riznici Cetinjskog manastira.
Veliki dio tih panagija bio je još 1975. godine ozbiljno tertiran za zaštitu, kao jedinstveno crnogorsko kulturno dobro u riznici trezorskih vrijednosti. Vjerovatno bi ostali sačuvani da svjedoče svoju neprocjenjivu kulturno-istorijsku ulogu da je projekat realizovan. Duhovnu i materijalnu.
U elaboratu koji su 1975. godine uradili tada Muzeji Cetinje može se pročitati kako se odgovorno promišljala i pokazivala briga o budućnosti čuvanja crnogorskog kulturno istorijskog blaga.
U elaboratu pod nazivom Program stvaranja uslova za izlaganje i obezbjeđivanje trezorskih vrijednosti na Cetinju navodi se kao prvi projektni zadatak da se nalaže izrada programa obezbjeđivanja i izlaganja trezorskih vrijednosti na Cetinju.
Navedeni program traba da obuhvati sve muzejske predmete, trezorske vrijednosti iz muzejskih objekata Cetinja:
- Dvor kralja Nikole, Njegošev muzej, Cetinjski manastir i riznica, Istorijski muzej, Etnografski muzej, Biblioteka i Arhiv.
Za smještaj i izlaganje neophodno je osigurati dvije osnovne funkcije - depo i izložbeni prostor.
SPECIFIKACIJA
I tada se u specifikaciji predmeta iz Cetinjskih muzeja trezorske vrijednosti spominje između ostalog:
- Zbirka nakita (253 komada). Ogrlice, brazletne, prsteni, broševi,
Minđuše, džepni i ručni satovi, ćemeri izrađeni od zlata i srebra, platine i dragog kamenja, antičke fibule.
- Kruna Stefana Dečanskog iz XV vijeka sa biserima, safirima, smaragdima i brilijantima.
- Četiri mitre vladika Visariona, Vasilija, Petra I i Petra II, rađene u zlatu, srebru, ukrašene brilijantima i biserima.
- 19 kompletnih ornata crnogorskih mitropolita od XVII do XIX vijeka, rađene u zlatu.
- Dva dijela ornata vladike Save Petrovića i patrijarha Arsenija Crnojevića Šakabente.
- Epitrahilj Save Nemanjića iz XIII vijeka od srebra,zlata i srme.
- Sedam panagija od zlata sa brilijantima i safirima.
- Osam panagija iz XIV i XV vijeka od srebra, zlata, u duborezu, slonova kost.
- Njegošev sobni sat ukrašen brilijantima.
- Dva žezla cmogorskih vladika Danila i Petra I od slonove kosti, zlata, srebra i platine.
Ovaj elaborat tada nije realizovan.
Postoji i dokument iz 1963. godine naslovljen Spisak eksponata koji su iz Državnog muzeja na Cetinju dati na dalje čuvanje Cetinjskom manastiru sa detaljnim opisom 96 eksponata.
Uzalud dokumenti i dokazi kada izgleda da za MCP SPC to ne važi. Oni “smatraju” da su predmeti njihovo vlasništvo.
Kupite kartu, pa gledajte.
Sjutra: Portal Analitika objavljuje spisak predmeta koji su se nalazili u riznici Cetinjskog manastira 1987. godine
