On je podvukao da je ključno uticati na svijest svakog pojedinca ukazujući na sve ono što gubimo kao društvo i ekonomija upravo zbog postojanja sive ekonomije.
“Tako, na primjer, svaki građanin Crne Gore mora uvidjeti koliko bi nam lakše bilo da se izborimo sa trenutnom situacijom izazvanom novim koronavirusom - da je državna kasa punija prihodima koji su izgubljeni upravo zbog sive ekonomije”, naveo je Tripković.
On smatra da svi možemo doprinijeti rješenju problema - država kao zakonodavac sa svoje strane, kompanije kroz legalno poslovanje, a svaki građanin kroz izbor da svoj novac troši isključivo u legalnim tokovima.
Tripković je naglasio da je potrebno povećati efikasnost rada inspekcijskih službi, smanjiti troškove rada i povećati transparentnost poslovanja kroz digitalizaciju javnog i privatnog sektora.
“Neophodna je i promjena biznis etike kao šire kategorije. Upravo zbog toga i želimo veći broj kompanija iz Sjedinjenih američkih država, i drugih zemalja, gdje se plaćanje poreza ne dovodi u pitanje. Poslovna kultura kompanija koje dolaze iz takvih sredina je bazirana na vladavini prava, te samim tim izmirivanju svih poreskih obaveza, ali i društveno odgovornom poslovanju”, rekao je on.
Tripković je kazao da je Američka privredna komora u Crnoj Gori definisala digitalnu transformaciju crnogorskog društva kao jedan od svojih strateških prioriteta.
ANALITIKA: Zašto je u CG relativno mali broj investicija iz SAD, da li je veličina tržišta najveća prepreka za američke investitore?
TRIPKOVIĆ: Značaj stranih direktnih investicija iz Sjedinjenih američkih država, ali i drugih razvijenih zapadnoevropskih zemalja, je izuzetno veliki za našu ekonomiju i društvo. Znanje i iskustvo, kao i sistem vrijednosti koji investitori iz tih zemalja donose sa sobom, pomažu nam da se razvijamo, usvajamo savremene standarde poslovanja i budemo konkurentniji na globalnom tržištu.
Upravo polazeći od prethodno rečenog, a želeći da damo još veći doprinos privlačenju pomenutih investicija, početkom godine smo intenzivirali saradnju sa Vladom Crne Gore i relevantnim državnim organima. Očekujem da će naša saradnja, koja se do sada uspješno sprovodila kroz naš program Partnerstvo za bolje poslovno okruženje, dati konkretnije rezultate i na polju privlačenja investitora naročito onih iz Sjedinjenih američkih država, u skorijoj budućnosti, kada se završi pandemija novog korona virusa.
Ipak, u pravu ste da veličina tržišta predstavlja jedan od ograničavajućih faktora za američke i druge međunarodne investitore, koji nerijetko gledaju na kompletni region Zapadnog Balkana kao jedno tržište, fokusirajući se prvenstveno na proizvode i usluge koje mogu izvoziti.
ANALITIKA: Jesu li neophodna poboljšanja u oblasti primjene zakona, kako bi svi učesnici na tržištu imali iste uslove i pravila igre?
TRIPKOVIĆ: Važno je uskladiti naše zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, kako bi se dostigli evropski međunarodni standardi koji upravo podrazumijevaju jednaka pravila za sve tržišne učesnike. Pri tome, treba reći da je na tom polju učinjen vidan napredak imajući u vidu da je u proteklih nekoliko godina značajan broj sistemskih zakona usklađen ili u se nalazi u poodmakloj fazi usklađivanja. Upravo kroz ranije pomenuti program Partnerstvo za bolje poslovno okruženje, ali i kroz Savjet za konkurentnost Vlade Crne Gore, čiji smo član, imali smo prilike da zajedno radimo na donošenju ovih akata.
Ipak, ono što su članice naglasile u našem posljednjem Izvještaju o poslovnom ambijentu kao izuzetno važno jeste povećanje efikasnosti inspekcijskih službi, upravnog i sudskog sistema, kao i dodatna edukacija sudija u domenu tržišne ekonomije, upravo kako bi primjena ovih zakona dala željene rezultate.
ANALITIKA: Da li je potrebna efikasnija poreska administracija? Osim jačanja kapaciteta Poreske uprave, što treba uraditi da se popravi stanje u toj oblasti?
TRIPKOVIĆ: Treba istaći da je u dijelu povećanja efikasnosti poreske administracije napravljen veliki pomak u prethodnom periodu, što je prepoznato od strane AmCham članica i u posljednjem Izvještaju o poslovnom ambijentu koji smo već pominjali. Sigurni smo da će planirana digitalizacija u toj oblasti dodatno povećati efikasnost poreske administracije i omogućiti nastavak pozitivnog trenda.
S druge strane, pored evidentnog napretka, sivo tržište u Crnoj Gori i dalje je prisutno u velikoj mjeri. Zato je potrebno povećati efikasnost rada inspekcijskih službi, smanjiti troškove rada i povećati transparentnost poslovanja kroz digitalizaciju javnog i privatnog sektora.
Na kraju, dodao bih, neophodna je i promjena biznis etike kao šire kategorije. Upravo zbog toga i želimo veći broj kompanija iz Sjedinjenih američkih država, i drugih zemalja, gdje se plaćanje poreza ne dovodi u pitanje. Poslovna kultura kompanija koje dolaze iz takvih sredina je bazirana na vladavini prava, te samim tim izmirivanju svih poreskih obaveza, ali i društveno odgovornom poslovanju.
ANALITIKA: Kako članice AmCham-a ocjenjuju poslovni ambijent u Crnoj Gori?
TRIPKOVIĆ: Posljednji AmCham Izvještaj o poslovnom ambijentu za period 2017-2018. ukazuje na poboljšanje biznis ambijenta. Sveukupna prosječna ocjena je 6,29 što predstavlja napredak u odnosu na ocjenu iz prošlog Izvještaja za period 2015-2016, kada je iznosila 5,57.
Naše kompanije članice prepoznaju, naročito, napredak koji je ostvaren kada je u pitanju uključivanje poslovne zajednice u proces izrade i donošenja zakona i drugih propisa koji imaju uticaja na poslovni ambijent. Upravo kao rezultat toga, unaprijeđena su brojna akta koja regulišu poslovni ambijent.
Međutim, nefer konkurencija, neefikasnost administracije, ali i nedostatak kvalifikovanog kadra, te spor razvoj IT tržišta i digitalnih servisa, i dalje su izazovi pred sa kojima se suočavamo.
Stoga, u AmCham-u smatramo da digitalizaciju crnogorskog društva i ekonomije treba postaviti kao jedan od ključnih prioriteta Vlade i raduje što imamo najave u tom pogledu, i to upravo od strane predsjednika Vlade, gospodina Duška Markovića.
Samo digitalizacijom javne uprave, kroz uvođenje e-servisa, ostvarile bi se uštede eliminisanjem paralelnih procesa, skratilo vrijeme za obradu postupaka, povećala efikasnost i dostupnost, transparentnost i kvalitet usluga koje se pružaju građanima i privredi.
ANALITIKA: Ranije ste izjavili da problem sive ekonomije treba sistemski rješavati, u saradnji sa državom. Da li se, uz doprinos biznis zajednice, siva ekonomija može svesti na nivo koji neće ugrožavati konkurentnost crnogorske ekonomije?
TRIPKOVIĆ: Činjenica je da državni organi sve više rade na rješavanju ove pošasti i ohrabruju aktivnosti u prethodnom periodu. Jasno je da zbog sive ekonomije imamo manje novca za javne usluge, poput zdravstva, saobraćajnu infrastrukturu ili obrazovanje, koje su od velike važnosti za društvo u cjelini. Zato smatram da svi možemo doprinijeti rješenju problema – država kao zakonodavac sa svoje strane, kompanije kroz legalno poslovanje, a svaki građanin kroz izbor da svoj novac troši isključivo u legalnim tokovima.
Borba protiv sive ekonomije je problem koji se ne može riješiti jednom ad hoc mjerom ili u jednoj godini. To je proces. Uvjeren sam da saradnjom i doprinosom biznis zajednice možemo uspjeti da svedemo sivu ekonomiju na nivo koji neće ugrožavati konkurentnost crnogorske ekonomije.
Međutim, ključno je uticati na svijest svakog pojedinca ukazujući na sve ono što gubimo kao društvo i ekonomija upravo zbog postojanja sive ekonomije. Tako, na primjer, svaki građanin Crne Gore mora uvidjeti koliko bi nam lakše bilo da se izborimo sa trenutnom situacijom izazvanom novim koronavirusom da je državna kasa punija prihodima koji su izgubljeni upravo zbog sive ekonomije.
ANALITIKA: Kako komentarišete Vladine pakete pomoći privredi u vrijeme korona krize, sa posebnim osvrtom na treći koji je nedavno predstavljen?
TRIPKOVIĆ: Sa ili bez krize privatni i javni sektor su prirodni partneri. Pohvalno je da je Vlada Crne Gore sa jedne strane, u skladu sa raspoloživim resursima, ponudila pakete mjera podrške privredi koji je u mogućnosti da realizuje, a sa druge strane privreda je najbolje pokazala svoju spremnost na solidarnost brojnim donacijama NKTu, odnosno državi.
Treći paket mjera od 1.2 milijarde eura koji u fokusu ima razvojnu komponentu, zasnovanu između ostalog na diversifikaciji naše ekonomije, oživljavanju novih industrija zasnovanih na inovacijama i novim tehnologijama, te kreiranju većeg izvoznog potencijala, a manje uvozne zavisnosti, postavlja dobar osnov daljem unapređenju naše ekonomije.
Ujedno, isti je u skladu sa procesom digitalne transformacije našeg društva i ekonomije, koji priželjkujemo i za koji se zalažemo.
Pandemija novog korona virusa je sve zemlje i sve društvene aktere suočila sa brojnim izazovima, te Crna Gora stoga nije izuzetak. Naša izvršna kancelarija je sprovela među članicama anketu, radi prikupljanja informacija o očekivanjima u pogledu ekonomskog efekta pandemije na njihovo poslovanje, i ohrabruje što naše kompanije članice, zahvaljujući dobrom poslovanju u prethodnim periodima, imaju rezerve koje mogu iskoristiti kao jedan od instrumenata oporavka.
ANALITIKA: Kako, po vašem mišljenju, treba koncipirati proces daljeg razvoja digitalne transformacije u Crnoj Gori, o čemu je govorio premijer Duško Marković na događaju „Otvoreno sa premijerom“ koji ste organizovali u junu?
TRIPKOVIĆ: AmCham je definisala digitalnu transformaciju crnogorskog društva kao jedan od svojih strateških prioriteta. Od izbijanja pandemije koronavirusa svjedoci smo da je došlo do ubrzanja digitalizacije u mnogim sferama biznisa, ali i u zdravstvu i obrazovanju, te da je digitalizacija neminovna, ali i veoma poželjna. Takođe, AmCham je, u saradnji sa drugim poslovnim organizacijama, inicirao osnivanje savjetodavnog tijela pozicioniranog u Vladi, koje bi se bavilo digitalnom transformacijom, uz poruku da digitalna transformacija predstavlja veliku šansu za razvoj crnogorske ekonomije.
Raduje podrška premijera Markovića za osnivanje ovog tijela, kao i odlučnost da se digitalna transformacija postavi kao apsolutni prioritet, što je poručio tokom našeg tradicionalnog događaja „Otvoreno s Premijerom“.
Premijer je tom prilikom ocijenio da je u oblasti digitalizacije najvažniji korak donošenje Strategije digitalne transformacije kao ključnog dokumenta u ovoj godini, a u njegovoj izradi, kroz Radnu grupu, biće uključeni svi zainteresovani akteri, naročito predstavnici poslovne zajednice.
Moram naglasiti da IT sektor ima veliku ulogu za dalji razvoj procesa digitalne transformacije. Interesovanje stranih IT kompanija za autsorsovanje jednog dijela operacija u Crnoj Gori postoji, ali ono što predstavlja barijeru jesu veliki porezi i doprinosi na plate. Zato raduje podrška Vlade u promociji investiranja u IT industriju, kroz uspostavljanje mehanizama koji bi se olakšalo poslovanje i uveli benefite za IT kompanije koje se odluče da investiraju u Crnu Goru. Vidimo da se Ministarstvo nauke, u okviru predloga za III paket mjera, posebno fokusiralo na podsticaj i podršku ovoj industriji. Vjerujem da ćemo kroz cio paket mjera pronaći mehanizme za brži razvoj IT industrije u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Da li će, s obzirom na epidemiju koronavirusa, biti nastavljen internšip program stažiranja za studente završnih godina studija u Crnoj Gori, koji AmCham realizuje od 2011. godine?
TRIPKOVIĆ: Odabir kompanija, objavljivanje konkursa i selekcija kandidata koji će pohađati AmCham Program stažiranja se uvijek realizuje na proljeće, pa je ove godine, nažalost, epidemija korona virusa osujetila naše planove.
Međutim, društvena odgovornost i programi koji njeguju sistem vrijednosti koji ima za cilj brigu o društvenoj zajednici, predstavljaju jedan od naših prioriteta. U tom kontekstu, AmCham će svakako nastaviti u budućnosti sa društveno odgovornim aktivnostima, poput AmCham Internship Programa, koji pruža priliku mladima da usvoje znanje i vještine u relevantnim kompanijama članicama AmCham-a, a u godini pred nama radićemo i na kreiranju novih mogućnosti za naše kompanije članice, ali i crnogorsko društvo u cjelini, oslanjajući se, između ostalog, i na mrežu AmCham-ova u Evropi, kojoj pripadamo.
