Programski direktor Građanske alijanse, Boris Raonić, smatra da ideja ekspertske vlade, čije formiranje najavljuje nova parlamentarna većina, nosi rizik od suočavanja osoba bez iskustva u radu s administracijom s raznim barijerama, pa je zato, prema njegovim riječima, veoma važno izbjeći revanšizam i zamjenu kadrova po dubini, kako bi se očuvala „institucionalna memorija”.
Eksperti i/ili političari
Raonić je kazao Portalu Analitika da je ekspertska vlada mudar potez koji će pomoći da se izbjegnu tenzije između partija po pitanju podjele resora, da se bolni rezovi prepuste kadrovima bez bojazni od političke odgovornosti, te da se bez partijskih pozicija razmišlja o pitanju buduće politike.
Dodaje da stranke moraju pronaći način da formiraju koordinacioni mehanizam koji će davati podršku kadrovima u izvršnoj vlasti.
Upitan može li se buduća vlada zvati ekspertskom ako u nju uđu i političari, što je najavljeno, Raonić odgovara da partijski lideri možda i previše insistiraju na terminu ekspertska vlada, te da je dobro što u posljednje vrijeme govore da će mogućnost ulaska u nju imati i političari s ekspertskim znanjima.
„Od same forme, mnogo je bitnija suština vlade. Odnosno – kako će organizovati svoj rad i kolika će biti dubina njenih reformskih zahvata. Revizija privatizacija se ne pominje, kao ni racionalizacija teritorijalne organizacije, i slične bolne, ali neophodne teme”, navodi on.
Podsjetimo, Srećko Crnogorac, glavni savjetnik lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore” Zdravka Krivokapića, najavio je nedavno da će nova vlada biti formirana najkasnije do kraja oktobra. On nije isključio učešće političara u njoj.
„Ne znači da se u ekspertskoj vladi ne mogu naći i političari koji su stručnjaci”, rekao je Crnogorac, dodajući da je „idealna kombinacija” – profesionalni političar sa stručnim znanjem.
Funkcioner Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević, kazao je početkom mjeseca da nije pristalica ekspertske vlade, dok su njegove kolege iz tog političkog saveza, Milan Knežević i Andrija Mandić, poručili da ekspertska vlada podrazumijeva i političare, odnosno da će svako ko uđe u vladu – biti političar.
Dvostruka funkcija sporazuma
Govoreći o sporazumu koji su prošle sedmice potpisali lideri triju pobjedničkih koalicija – Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, Raonić kaže da taj dokument ima dvije uloge.
„Jedna je da smiri međunarodnu zajednicu koja je zabrinuta strateškim spoljnopolitičkim pravcima, ali i nepoznavanjem unutrašnjih kadrovskih rješenja unutar opozicionih partija. S druge strane, sporazum je mjera najmanjeg zajedničkog sadržaoca tri koalicije, jer im je sad prioritet razvlašćivanje DPS-a i razdvajanje države i partije”, kaže naš sagovornik.
Na pitanje kako će novi koalicioni partneri u vlasti prebroditi krupne međusobne ideološke razlike, Raonić navodi da će ideološke i programske odrednice doći naknadno na dnevni red.
„One sad neće biti vidljive i bitne, jer sve ono što se sad stavlja na dnevni red nije predmet ideoloških razlika. U ovoj fazi je, po tom pitanju, zanimljivije kuda će klijentelističke strukture odlaziti i koji će od ova tri subjekta imati rast u narednom periodu”, napominje on.
Raonić smatra da će predstojeća finansijska kriza biti ključni izazov pred novom vladom, te da će se zavisno od toga određivati njeni dometi.
„Taj izazov će tražiti i neke bolne rezove – koji neće biti popularni – ali i odnos prema nekim obećanjima kao što su prava majki s troje i više djece. Osim toga, očekivanja partijskih struktura, da se kroz revoluciju po dubini ispravi trodecenijsko partitokratsko ponašanje, biće takođe veliki izazov”, uvjeren je Raonić.
Manjinama otvorena vrata, ali...
Kad je riječ o potencijalnom učešću manjinskih partija u novoj vlasti, Raonić ističe da je tim strankama pružena ruka od nove većine, ali da se budući odnosi ne mogu gledati uniformno.
„Dok, na primjer, veća koalicija albanskih partija (ʼGenci Nimanbegu – Nik Đeljošajʼ) ima velike šanse da uđe u vladu, druga nosi teret koji zavisi od aktivnosti Tužilaštva. Hrtvatske partije nijesu prešle cenzus, dok Bošnjačka stranka ima problem s partijom Hazbije Kalača, koja je dio koalicije ʼCrno na bijeloʼ. Veoma bitan aspekt je i to što će manjinske partije sad imati mnogo manju zastupljenost nego ranije, a treba naglasiti i međuljudske odnose, koji takođe utiču na ovo pitanje u značajnoj mjeri”, napominje naš sagovornik.
Kohabitacija neće biti laka
Jedna od važnijih tema nakon parlamentarnih izbora je i kako će funkcionisati kohabitacija u Crnoj Gori. Predsjedniku države, Milu Đukanoviću, ostale su još tri godine mandata na funkciji, ali ga Krivokapić, Bečić i Abazović pozivaju da podnese ostavku, kako bi se organizovali novi predsjednički izbori.
Raonić ocjenjuje da saradnja Vlade i Skupštine s predsjednikom neće ići lako.
„Tim prije što vjerujem da će Đukanović zadržati mandat do kraja i što neće razmišljati o eventualnom skraćenju”, kaže programski direktor Građanske alijanse, navodeći da očekuje da će proces tranzicije vlasti proteći mirno i bez značajnijih opstrukcija.
„Do sad svi koraci između koalicionih partnera djeluju sinhronizovano, a uporedo se intenzivno komunicira s manjinskim partijama, pa ne vidim veliki prostor za opstrukcije. Tim prije što su ključne međunarodne adrese dio procesa i što su javno iznijele stav spram nove vlade”, zaključuje Raonić.
