O razmjerama i šteti koja je zbog nemara i nerada, kao i odsustva sluha da se višedecenijska učinjena šteta na Duklji počne ispravljati, svjedočili smo opet prethodnih dana. Duklja je opet dospjela u javnost, nažalost opet zbog problematičnih iskopavanja i nalaza koji su se pojavili.
Bageri su sredinom septembra tokom iskopavanja kanala za polaganje električnog kabla za potrebe auto-puta Bar - Boljare kod trafostanice u Zagoriču otkrili ostatke grobnice iz prethrišćanskog doba. Pronašli su fragmente grobnih kamenih ploča, kameni poklopac grobnice, ostatke ljudskih kostiju, kao i najmanje jednu kamenu urnu.
Grobnica na Zagoriču, I.KERN/Portal Analitika
Lokacija novih ostataka nije nepoznata javnosti: pojavili su se na mjestu gdje su se vršila arheološka istraživanja na tada nazvanoj jugoistočnoj nekropoli Duklje prije evo već sad šezdeset godina. Tada je Duklja ostala bez velikog broja eksponata podizanjem velike trafostanice na jugoistočnoj nekropoli čijom gradnjom je razoreno ko zna koliko grobova sa bogatim i dragocjenim prilozima: nakit, staklene, keramičke posude, moneta, kamene antičke plastike. Ostala bez velikog broja eksponata koji su mogli svjedočiti o njoj.
Prema rezultatima ovih istraživanja, sahranjivanje na jugoistočnoj nekropoli vršeno je od prvih decenija I do sredine IV vijeka. Rezultati ovih istraživanja publikovani su u knjizi Antička Duklja: Nekropole, autora Aleksandrine Cermanović-Kuzmanović, Dragoslava Srejovića i Olivere Velimirović-Žižić. Saznali smo i da će zaštitna arheološka istraživanja koštati 1.000 eura. Tako da će barem ovi ostaci ostataka biti sačuvani i prezentovani.
Još od 1949. godine traju inicijative objedinjavanja teritorije Duklje, ali do danas to nije sprovedeno. Naprotiv, 2020. godine reprezentativni dio Duklje, po kojoj smo svjetski prepoznati, još uvijek nije stavljen pod stručnu i svaku drugu pažnju crnogorskih institucija zaduženih za brigu o crnogorskoj kulturnoj baštini
Već je u više navrata od strane stručne javnosti iznesen stav da je teritorija današnje Podgorice, sa aspekta arheološke nauke izuzetno zanimljiva, o čemu dovoljno ubjedljivo govore rezultati arheoloških istraživanja koja su preduzimana na gotovo svim njenim lokacijama. Istraživanja su pokazala da se na ovom prostoru nalaze i tako značajni lokaliteti koji predstavljaju prave dragocjenosti. Ne samo za arheologiju Crne Gore već i za arheološku nauku uopšte.
Gledajući današnje stanje na terenu, pojedini lokaliteti za čije se postojanje znalo, neće ni doći na red da se istražuju.
Foto:I.KERN/Portal Analitika
Ovo nije jedino narušavanje integriteta Duklje u poslednje vrijeme. Kako je Portal Analitika već pisao, cijelom dužinom obale Morače kroz Duklju je iskopan kanal. Tu zaštitni radovi tek treba da počnu jer kako smo saznali institucije još nisu obezbijedile sredstva za njih.
Već smo pisali da je jedan od kulturoloških bisera crnogorske baštine je dobio novog vlasnika. Prostim pregledom na sajtu Uprave za nekretnine Crne Gore vidi se da je vlasnik parcele na kojima se nalaze ranohrišćanski objekti na Duklji postala - Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve.
Još od 1949. godine traju inicijative objedinjavanja teritorije Duklje, ali do danas to nije sprovedeno. Naprotiv, 2020. godine reprezentativni dio Duklje, po kojoj smo svjetski prepoznati, još uvijek nije stavljen pod stručnu i svaku drugu pažnju crnogorskih institucija zaduženih za brigu o crnogorskoj kulturnoj baštini. Zato se, zbog takve ,,brige”, taj dio arheološkog lokaliteta Duklja vodi u katastru kao poklonjen MCP SPC, koja se vodi kao vlasnik i korisnik, zamislite - „neplodnog zemljišta“.
Danas se, prateći trag iskopanog kanala, još mogu vidjeti ostaci baza stubova kao i mnogobrojni drugi ostaci antičke kamene plastike koji onako raskopani nisu došli na red da se pravilno sačuvaju i zaštite od daljeg propadanja.
Foto: I.KERN/Portal Analitika
Kolika je njihova važnost može se primijetiti odmah. Isti element antičke kamene plastike kao što je ovaj što viri iz kanala može se vidjeti i na ranohrišćanskim objektima na Duklji.
Foto: I.KERN/Portal Analitika
Ovi ranohrišćanski objekti ne samo da su u posljednje vrijeme promijenile vlasnika već su, kako smo već pisali u martu ove godine bile „počašćene“ i posjetom savremenih pljčkaša grobova. Tada smo saznali da suna kat. parcelama br. 1552/5 i 1547, gdje su locirane bazilika B i krstoobrazna crkva, tzv. C, uočeno minimum sedam (!) rupa koje su vjerovatno nastale u potrazi za predmetima.
I sada se vide tragovi tog poduhvata iz vremena korone, na fotografiji vidite da je po obimu materijala koji je vidljiv golim okom kao i površine koju pokriva to bio ozbiljan poduhvat.
Foto: I.KERN/Portal Analitika
Ozbiljan je bio i poduhvat kopanja kanala dužinom Duklje koji se danas završava jamom koja je uredno zalivena betonskom pločom. To mjesto je još u starim planovima Duklje bilo prepoznato i tu je ucrtan objekat koji je trebao biti istražen.
Posebnu pažnju zaslužuje i kuća do koje vodi ovaj novokanal. Slobodno se može reći za nju da je pravi mali arheološki park. Kojeg se ne bi postidjele ni puno veće i razvijenije sredine. Nebrojeni ostaci antičke kamene plastike daju pravo za ovu tvrdnju.
Posebnu pažnju privlače dva kapitela, od kojih se posebno svojom izradom ističe onaj uzidan ispred kuće.Podgoričani bi rekli idealno za śednik ispred kuće. A možda i za ispijanje „podgoričkog dojča“ u Doclea Lounge Baru, jer ko zna što nosi budućnost ovom arheološkom lokalitetu kako je krenulo.
Foto: I.KERN/Portal Analitika
Dosada su se, uvijek kada se govorilo o devastiranju Duklje, spominjali slučajevi iz dvadesetog vijeka i mislilo se da su ta vremena prošla. Da je režim čuvanja Duklje i njenih dragocjenosti podignut na jedan funkcionalan nivo. Stvarnost nas demantuje u slučaju Duklje svakodnevno. Kao što možemo vidjeti devastiranje Duklje nastavljeno je i možda je zbilja posljednji čas da se institucije koje brinu o kulturnim dobrima uozbilje i počnu da štite njihov kulturno istorijski dignitet.
Foto:I.KERN/Portal Analitika
Danas kako izgleda stanje na Duklji o njoj i njenoj kulturno istorijskoj vrijednosti informisaćemo se po privatnim kućama i institucijama koje nisu zainteresovane za čuvanje i prezentovanje ovog najznačajnijeg antičkog arheološkog lokaliteta u Crnoj Gori. Po kojem smo prepoznati u svijetu.
Biće da sve nije u parama kada je briga o Duklji i njenom trajanju u pitanju. Gore od materijalnog je ono duhovno siromaštvo. I moralno.
