Nesebično priznajem da je kolumna CRNOGORSKA SOFRA zavrijedila dodatnu afirmaciju i promociju. Noseći se tom mišlju, priređujemo „VEČE CRNOGORSKE SOFRE", manifestaciju koja će se održati u poneđeljak, 4.11.2024. godine, sa početkom u 18h u „Kući maslina" u Starom Baru.
Uvjerena da je riječ o manifestaciji koja će poprimiti tradicionalni karakter, pripremljen je bogat naučni i kulturno-umjetnički program, a kojim će otpočeti i program obilježavanja 80 godina od Dana oslobođenja Bara - Dana Opštine Bar (24. novembar).
Ovogodišnjim događajem će biti dat omaž bogatoj barskoj trpezi crmničkog, spičanskog, mrkovskog, zubačkog, šestanskog i krajinskog kraja. Specijaliteti barske sofre, uz mještanke obučene u tradicionalne nošnje, Kući maslina podariće toplinu doma u kojem dolazi do spoja tradicije i savremenosti. Posebno mi srce zaigra kada pomislim na premijerno emitovanje video prikaza istoimene kolumne – sve ono o čemu pisala gotovo 70 pazarnih dana.
Ideja o VEČERI CRNOGORSKE SOFRE, rodila se nakon raspisanog literarnog konkursa Portala Analitika i Kuće maslina za najljepšu kratku priču o maslini. Tročlana Komisija za odabir najljepše kratke priče o maslini, u sastavu – Rosanda Mučalica (glavna i odgovorna urednica Portala Analitika, predsjednica), Vjera Knežević-Knežević (zamjenica urednika BARInfo, članica) i Aleksandra Punoš (filološkinja u Osnovnoj školi „Meksiko“ u Baru, članica), donijela je jednoglasnu Odluku o nagrađenim pričama na Javnom konkursu za najljepšu kratku priču o maslini, a koje će biti dodijeljene tokom VEČERI CRNOGORSKE SOFRE:
I NAGRADA – Priča „Maslina, i majka, i hraniteljica“, šifra: HEROINA2024
Autorka: Biljana Vukmanović
II NAGRADA – Priča „Plod istine“, šifra: AFRODITA
Autorka: Jovana Sarić
III NAGRADA – Priča „Kratka priča o maslini“, šifra: xio10kt5
Autorka: Snežana Matić Markoč
Naročito emotivan segment večeri biće sjećanja naših starobarskih ugostitelja i domaćina nadaleko poznatih po velikodušnosti, kao što su nasljednici porodice Mijović, Iličković i Karađuzović. Izložba fotografija autora Gorana Grkovića, pod nazivom „Barske škrinje - čuvari tradicije" zaokružiće naše veče!
Crnogorska sofra tokom 70 pazarnih dana
Znamo – maslina je prva među drvećem, a maslinovo ulje tečno zlato sa planine bogova. Bogatstvo fenola u tom zlatu garantuje zdrav i dug život. Cijela Crna Gora i region zna šta znači kada koncem novembra iz Starog Bara sa ponosom odjekne: Maslina je ime Bara! Znamo tada da se rodila još jedna Maslinijada.
Iznjedrila je ova tradicija, i u srce Starog Bara ušuškala, arhitektonsko čudo koje je pomirilo vjekove i svjetove, tradiciju i savremenost, jednu od najljepših građevina modernog Bara - Kuću maslina. Zdanje koje se prkosno izdiže u svojoj bjelini, opasano maslinama, nadahnuto pripadanjem postojbini i njenim darovima, plijeni i svjedoči trajanju barskih maslinjaka i nesalomivoj moći tradicije.
Vakat je da crnogorsko primorje ponovo zamiriše na agrume, da se više nego dosad, uvaži slast i blagotvornost smokve – carice Mediterana koja u plodu krije osu, ali i japanske jabuke, „božjeg voća koje čuva tajnu mudrosti.
Bogat je Bar i šipkovima, krunisanim kraljem voća koji simboliše plodnost i zinzulama koje nazivaju supervoćem budućnosti. Smaragd sa osmjehom (kako poetično zvuči) njegovo visočanstvo pistać, tako je egzotičan, od boje do ukusa... Orah ne podsjeća slučajno na mozak, taj žir boga Jupitera je prirodna zaštita od demencije. Vižljasta lijeska je simbol dugog i sretnog braka, a devet lješnika izvor mudrosti.
Hranom za zdravlje naziva se i badem, jer omiljena pčelinja paša dijeli kartu za besmrtnost, a rame uz rame sa njima stoji i čudotvorni crveni korijen sa Rumije i rogač, zamjena za čokoladu kojom se mjerilo zlato.
Pinjol, mediteranski gorostas, tajni je sastojak ukusnog pesto sosa, nezaobilaznog u pripremi mnogih specijaliteta italijanske, ali i domaće kuhinje. Vjerovatno nema onog koji često ne poželi da nepca obraduje još jednom majstorijom mediteranske gastronomije – sušenim paradajzom u maslinovom ulju...
Da priča o delicijama bude punija, potrudili su se jedri plavi patlidžan, nekada povrće bijesa, a danas povrće ljubavi i bamija, omiljeni Kleopatrin gastronomski specijalitet, čije sjeme može zamijeniti kafu.
Najstarija šuma koštanja strpljivo čeka da joj produžimo život, na šta nas svake godine opominje Koštanijada, ove godine jubilarna manifestacija. I Spičani, opravdano vole da se čuje za njihovo blago, pa zas'ednu uz tikvanik i pripremom najraznovrsnijih specijaliteta, u čast neprocjenjivog nasljeđa toga kraja, jednom godišnje pozivaju prijatelje na čast.
A, sva ta ljepota mirisa i ukusa se mora zaliti izvrsnom kapljicom, pa je dobro znati da se kasnom berbom i pljesnivim grožđem dolazi do skupocjenih predikatnih vina.
Raštan potvrđuje onu Hipokratovu: Neka hrana bude tvoj lijek i neka lijek bude tvoja hrana. Blagotvornom djelovanju na zdravlje pridružuje mu se kozji sir, taj specijalitet crnogorskog krša, sabornik u prevenciji kancera. Konzumiranje šparoge, prirodnog izvora folne kiseline, pomaže urednoj trudnoći i doprinosi obilnoj laktaciji.
Za dame koje vode računa o mladolikom izgledu nije tajna da je nusproizvod vinarstva - ulje sjemenki grožđa, izvanredno za sjajnu i zdravu kožu. Prijateljica ljepote i jedrine tijela i kože je i lubenica, povrće koje sadrži eliksir mladosti.
Da li ste znali da je šljiva, prirodni preparat za detoksikaciju organizma dostupan u više od 60 ukusnih varijanti, a da trešnja, kao simbol prolazne ljepote, poručuje – Carpe Diem? Ako se okitite „rubinom sa crnogorske sofre“ drenjinom, bićete „zdravi kao drijen“.
Mjesto je na našem podneblju, našoj zemlji čuda, našlo i Zmajevo voće - pitahaja. Pazite se slasne maginje, pojedite samo jednu, više može opiti i međeda! Žuka naša, ljepotica jarkožuta, ukras je neba i zemlje u pustoši kamenitog krša.
Radujmo se što ljepotom možemo i oči nahraniti – mimoza je prirodni izvor azotne ishrane bilja, dok su latice karanfila, simbola pravde i dostojanstva, izvor skupocjenih eteričnih ulja.
Njemu parira i nježna lavanda, čijih je trideset kilograma cvjetova potrebno sakupiti za kilogram eteričnog ulja. Bosiljak slovi za mirišljavog kralja ljekovitog bilja, učinkovitog u borbi protiv najupornijih bakterija. Ne libite se da pred zovom skinete šešir, u znak poštovanja i divljenja. Kantarion, to zemaljsko sunce ljekovitošću čini čuda, kao i ruzmarin, mirisna ljekovita morska rosa, koju nam je darovala boginja ljubavi.
Lijepo bi bilo da svaki segment barskog blaga tretiramo kao da je opasan identitetskim otiskom slavnih predaka čije su žuljeve potomci zaboravili, fascinantnim crnogorskim suvomeđama.
Nema bara do cara!
Kuća maslina, Stari Bar
4. novembar, 18 ura
Bujrum!
