Poslanik i zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, rekao je da ne vjeruje da u Crnoj Gori može doći do nereda zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Upitan koja je mjera kompromisa na koju Vlada u pregovorima s Mitropolijom crnogorsko-primorskom (MCP) treba da pristane, Konjević je odgovorio da moraju ostati da važe ključni principi vladavine prava.
„Niko ne može imati imovinu koja nije njegova i koju nije stekao na legalan i legitiman način; to je univerzalno prihvaćen princip. Sve ostalo može biti dio racionalnog dogovora koji ima budućnost”, rekao je on Portalu Analitika.
Konjević je, između ostalog, ocijenio i da eventualni opozicioni bojkot parlamentarnih izbora, nakon najavljenog bojkota u Srbiji, ne bi ovaj dio Zapadnog Balkana učinio stabilnijim i narušio bi, kako kaže, dostignute demokratske norme koje nijesu baš previsoke.
„Bojkot je krajnje rješenje, politički rizično jer neće imati podršku međunarodne zajednice, ali potrebno ukoliko nema dijaloga i nekog dogovora o ključnim pitanjima“, poručuje naš sagovornik.
ANALITIKA: Vlada i Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) formirale su protekle sedmice ekspertske timove za pregovore o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Mislite li da mogu doći do kompromisa?
KONJEVIĆ: Važno je da se svako pitanje koje izaziva pažnju i nerazumijevanje u društvu rješava dijalogom. Rezultat ozbiljnog dijaloga u ʼzdravim i zrelimʼ političkim društvima trebalo bi da bude kompromis. Pogledajte kako se u razvijenim demokratskim društvima rješavaju pitanja koja izazivaju nepovjerenje, neslaganje i dijele društvo – dijalogom, dogovorom i kompromisom.
Nadam se da će i Crna Gora pokazati zrelost za zdravim političkim i društvenim dijalogom. Kompromis treba da bude snaga jednog društva koja će ga učiniti snažnijim za sve druge, prevashodno ekonomske ciljeve. Društvo koje nije sposobno da o teškim pitanjima razgovara i nađe dogovor, teško da se može nadati ukupnom društvenom progresu.
Zakon treba da važi jednako za sve, a svojinska prava treba da budu zaštićena jer je to jedan od osnovnih principa vladavine prava. Svakako, država treba da štiti svačiju imovinu koja je stečena na zakonit i legitiman način.
ANALITIKA: Je li i Vas, kao mnoge, iznenadio ovoliki broj ljudi koji izlaze na ulice u znak protesta protiv pomenutog zakona? S obzirom na to da ste podržali zakon, koja je mjera kompromisa na koju Vlada u pregovorima s MCP treba da pristane? Jesu li mogući neredi ako se litije nastave?
KONJEVIĆ: Ne vjerujem da se mogu desiti ozbiljniji neredi. Lično, ne vjerujem da je neko spreman na to; to bi vratilo Crnu Goru desetljećima unazad. Bez obzira na jaka neslaganja, vjerujem u zrelost ključnih protagonista aktuelnih nerazumijevanja oko pojedinih odredbi zakona. Svi mirni protesti su shodno zakonima dozvoljen oblik izražavanja neslaganja s nekim zakonom ili odlukom. To je demokratsko pravo garantovano ustavom u svakom društvu.
Puno je nepravde u crnogorskom društvu koja se vidi golim okom i na to građani reaguju, što doprinosi brojnosti protesta. Ako su prosječna plata i penzija realno manje tri do četiri odsto u zadnje tri godine, ako u društvu ima privilegovanih koji ne plaćaju poreze, ako ima onih koji bježe od pravde uz pomoć nekih institucija, a vi kao običan građanin sve to vidite i živite teško – prirodno je da to proizvede vašu reakciju. Crna Gora može biti srećna samo ako je zasnovana na više pravde, solidarnosti, reda... U protivnom, politička elita koja je deformisala ključne vrijednosti je ozbiljno dovodi u pitanje. Tu istorijsku lekciju valjda smo naučili.
Ne znam na šta Vlada može da pristine – to je pitanje za njen pregovarački tim, ali svakako moraju ostati da važe ključni principi vladavine prava. Niko ne može imati imovinu koja nije njegova i koju nije stekao na legalan i legitiman način; to je univerzalno prihvaćen princip. Sve ostalo može biti dio racionalnog dogovora koji ima budućnost.
ANALITIKA: Očekujete li nastavak razgovora vlasti i opozicije o izbornim zakonima i da li bi vaša partija učestvovala u njima?
KONJEVIĆ: SDP je spreman za dijalog. Uvijek smo bili da se razlike rješavaju razgovorom i dogovorom. Ne djeluje mi da se može tako brzo obnoviti dijalog oko izbornih zakona, jer su DPS/SD/BS/HGI napravili grešku usvajajući jednostrano zakone koji nijesu usaglašeni krajem decembra prošle godine. Djeluje mi djelotvornije da se budući razgovori održavaju uz jače prisustvo EU. Čini mi se da bi to povećalo šanse za uspjeh i dovelo do dogovora koji nam je potreban ako hoćemo da riješimo pitanja izbornog i drugih zakona, kao i ukupnog izbornog ambijenta.
ANALITIKA: Je li opozicioni bojkot predstojećih parlamentarnih izbora izvjestan ako ne bude dijaloga o izbornom zakonodavstvu?
KONJEVIĆ: Bojkot je krajnje rješenje, politički rizično jer neće imati podršku međunarodne zajednice, ali potrebno ukoliko nema dijaloga i nekog dogovora o ključnim pitanjima. Zato i EU ima svoju ulogu i odgovornost. Ako u svojim izvještajima kritikuje institucije za sprovođenje zakona i izborne uslove, onda je potrebno da pomogne da prevaziđemo probleme koje imamo. EU ima autoritet i kod vlasti i kod opozicije, i taj autoritet treba da iskoristi. Bojkot izbora u Crnoj Gori, nakon očiglednog bojkota u Srbiji, ne bi ovaj dio Zapadnog Balkana učinio stabilnijim i narušio bi dostignute demokratske norme koje nijesu baš previsoke. Pogledajte samo posljednji izvještaj Fridom hausa (Freedom House), i biće vam jasno koliko problema imamo u društvu.
ANALITIKA: Postoje li, u ovom trenutku, uslovi za fer i slobodne izbore u Crnoj Gori?
KONJEVIĆ: Daleko je situacija od uslova za fer i slobodne izbore; ambijent takođe. Nakon afere ʼSnimakʼ koja nije imala svoje puno pravosudno rješenje, svjedoci smo afere ʼKovertaʼ; ni ona nije efikasno sankcionisana. Akteri tih afera su funkcioneri DPS-a i stoje sumnje da je to rađeno na organizovan način. Nakon nerješavanja ovih afera sumnje koje su iznošene i za druge slučajeve dobijaju na težini. Gotovo sve institucije koje imaju ulogu u izbornom procesu su u VD stanju – tužilaštvo, ASK, Ustavni sud, do prije nekoliko dana i DIK... Kad vidite kako se slučaj Marović ʼruga pravdiʼ, onda vam je jasno koliko su, nažalost, naše institucije zarobljene kako EU kaže u svojoj strategiji za Zapadni Balkan. Samo ovi primjeri su dovoljni da pokažu neimanje uslova da se izbori održe na način da imamo slobodno izjašnjavanje građana i autoritet institucija koje imaju njihovo povjerenje da rade po zakonu, a ne po partijskom zadatku.
ANALITIKA: Prošlog mjeseca Danu ste kazali da ne postoji šansa, a ni potreba, za ujedinjenje opozicije. Zar politička realnost već godinama ne opovrgava drugi dio Vašeg iskaza? Kako razjedinjena opozicija može smijeniti aktuelnu vlast?
KONJEVIĆ: Samo ako bude zasnovana na vrijednosnom jedinstvu, na principima koji su prisutni u razvijenim demokratskim državama – na vrijednostima pravde, solidarnosti, antifašizma, vladavine prava, poštovanju građanske, multietničke Crne Gore... Ne mislite valjda da vrijednosno i programski različita opozicija može da ima politički iskren, zajednički, suštinski programski sadržaj? Samo sam bio politički otvoren i saopštio jasan stav koji mnogi vide – da u opoziciji postoje ključne vrijednosne i programske razlike.
Opozicija može i treba da sarađuje oko uslova za održavanje fer izbora. Iako s nekima imamo različita politička poimanja, zalažemo se da svi treba da imaju fer uslove za izbore jer je to demokratija.
ANALITIKA: SDP će na izborima u Tivtu nastupiti samostalno, a glavni cilj vaše partije u tom gradu biće očuvanje aerodroma. Kakve bi ekonomske posljedice po Crnu Goru imalo davanje aerodroma u zakup?
KONJEVIĆ: Finalnu odluku o nastupu na izborima donijeće naš opštinski odbor u Tivtu. ʼOdbranimo gradʼ biće naša ključna poruka. Grad koji posljednje četiri godine nije napredovao – stanje u budžetu je lošije, broj administracije uvećan, opština je izgubila dva miliona eura građana kod Atlas banke, voljom nekih tivatskih poslanika opština je izgubila i mogućnost planiranja prostora i ta je funkcija prešla u Podgoricu na odlučivanje, opština nije uspjela da naplati više miliona eura komunalija od investitora u Porto Montenegru... Podržavamo tu investiciju, ali nijesmo za to da bilo koji investitor ima posebne uslove u odnosu na obične građane Tivta.
SDP želi da spriječi otuđenje Aerodroma Tivat, tog najvrjednijeg resursa grada, odnosno da omogući građanima Tivta da se prethodno na slobodnom opštinskom referendumu izjasne o sudbini njihovog aerodroma. Tivatska i državna vlast spremaju se da iza leđa građana Tivta donesu ovako krupnu odluku. Zato ćemo učiniti sve da ih u tome spriječimo, a uz veliku podršku građana Tivta politici SDP-a na ovim izborima, sasvim sigurno da ćemo u tome i uspjeti. Bilo kakva odluka o pitanju Aerodroma Tivat nikako ne smije biti donijeta bez prethodnog izjašnjavanja građana Tivta. Zašto bi neko firmu koja treba da ima 50 miliona eura na računu i ostvaruje skoro 10 miliona godišnjeg profita davao strancima? Pa zar je moguće da ne mogu Tivat i Crna Gora uspješno upravljati tom firmom? Da nekome ovaj model predložite u susjednom Dubrovniku, građani bi ga žestoko politički kaznili.
ANALITIKA: Imate li objašnjenje zašto se odugovlači usvajanje zakona o PIO?
KONJEVIĆ: Nemamo ni mi u SDP-u, a nemaju ni desetine hiljada budućih i sadašnjih penzionera koji očekuju njegovo usvajanje kako bi imali povoljnije uslove penzionisanja i veće penzije. SDP je zbog toga i pokrenula akciju ʼPravo na bezbrižnu starostʼ u okviru koje ćemo obići crnogorske gradove i prikupljati potpise za peticiju kako bi novi zakon o PIO bio što prije bio usvojen. Hiljade onih s kojima smo do sada razgovarali čine nas još uvjerenijim da oko ovog zakona istrajemo, jer ne može biti pravedno da za Montenegro erlajns ima 155 miliona eura novca građana, a da je minimalna penzija 128 eura. Ili da su realne penzije manje za četiri odsto u zadnje tri godine, dok naša zemlja ostvaruje visoke stope rasta BDP-a i još više stope rasta naplate poreza i doprinosa. Naši stariji građani su izgrađivali ovu zemlju i zaslužuju da se društvo na odgovarajući način prema njima odnosi. Zbog toga ćemo nastaviti sa ʼpritiskomʼ da se zakon što prije donese i da se barem za malo poboljša standard naših penzionera. Zašto ministar (Kemal) Purišić i potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku (Milutin) Simović drže ovaj zakon u ʼfiociʼ, ostaje nejasno jer ga je Socijalni savjet usvojio kao dogovoren tekst još sredinom prošle godine, a javno su se hvalili još krajem 2018. da je zakon dogovoren. Od tada ćute i sporadično obmanjuju javnost.
