Kako su psiholozi govorili za Portal Analitika u našim ranijim istraživanjima, ljudi često odluče da vjeruju dezinformacijama, jer je vjerovanje u takozvane „teorije zavjere“ u stvari jedan specifičan način odbrane – od straha i anskioznosti, budući da pod dejstvom straha i stresa nijesmo u stanju da percipiramo i obradimo komplikovane informacije koje nudi nauka.
Ipak, na medijima je da filtriraju sve te informacije kao i da sve nepouzdane odbace, a da javnosti predstave isključivo provjerene teze i mišljenje struke. Najteže breme u ovoj sferi pada na leđa portala, jer se radi sve u realnom vremenu i jer se plasiraju takozvane brze informacije. Jedna greška može imati nevjerovatne posljedice, jer kada jednom ljudi povjeruju u lažnu informaciju teško ih je kasnije vratiti na pravi put.
O ovoj temi razgovarali smo s glavnim i odgovornim urednicima najčitanijih portala u Crnoj Gori – CdM, Antena M, Pobjeda i FOS Media. Odgovor portala Vijesti, na osnovu kojeg bismo se upoznali sa odnosom te redakcije prema ovoj temi nažalost nijesmo mogli da dobijemo, jer iz njihove redakcije nijesu mogli da nam daju broj telefona glavnog urednika, a sa njegove mail adrese, na koju su bila poslata pitanja, nam nijesu stigli odgovori.
INFORMACIJE PRIMAMLJIVE, ALI ISTINITOST JE KLJUČNA
Pratiti informacije o koronavirusu nije bilo nimalo jednostavno, ali redakcija portala CdM ipak, kako su kazali naši sagovornici, nije imala niti jedan slučaj objavljivanja lažne vijesti vezane za bilo koji segment u ovoj oblasti, ističe zamjenica glavnog i odgovornog urednika Aleksandra Obradović.
Prema njenim riječima na internetu se, a posebno na fruštvenim mrežama, moglo pročitati mnoštvo dezinformacija koje bi svakako mogle biti primamljive za nekoga ko ih prenosi, ali ništa nije rađeno ako nije provjereno kod nekog kredibilnog izvora.
„Širenje takvih informacija bila je posebno učestala praksa na Facebooku, gdje su se takve informacije neprestano pojavljivale i dijelile, ali nam nisu bile osnova za kreiranje vrijesti iz te oblasti“, dodaje Obradović.
Ona naglašava da je i u takvim objavama i vijestima koje je dio medija u regionu plasirao svakako bilo onoga što bi čitaocima moglo biti primamljivo, ali je bio neophodan dodatni oprez i kontinuirana komunikacija sa onima koji to mogu da obrazlože i utvrde tačnost i opravdanost pojedinih tvrdnji.
„Sve ono što se na bilo koji način odnosilo na situaciju u našoj zemlji provjeravali smo sa Institutom za ja javno zdravlje Crne Gore. Informacije koje su dolazile iz svijeta provjeravali smo kod relevantnih medija i agencija kao što je Reuters, kod kojih se citiraju isključivo pouzdani izvori.
Nekada je, kako dodaje, već po naslovu u nekom mediju bilo očigledno da je u pitanju lažna vijest, jer takvi sadržaji služe da povećaju broj „klikova“ portala koji ih objavljuje, nego što je njihova uloga informisanje. Takve informacije, naglašava Obradović, prenosili su mediji koji imaju veliku čitanost, jer bi one nekada bile plasirane na portalima koji, za razliku od onih kod kojih je pristup takav da su jasno profilisani kao tabloidi, nemaju takav karakter i najvjerovatnije nijesu objavljene s lošom namjerom, već onaj ko ih je objavio nije provjerio njihovu tačnost.
„Pošto je veliki broj informacija dolazio iz cijelog svijeta, informacije o simptomima, prenošenju i vakcinama sveli smo na ono što je zvanično potvrdila Svjetska zdravstvena organizacija. Prenosili smo izjave sagovornika iz IJZ, kao i ljekara specijalista“, ističe ona.
Naša sagovornica naglašava da je novinarski posao u situaciji kada se ne radi u redakciji već od kuće zahtijevao dodatnu komunikaciju koja je dijelom uticala i na brzinu prenošenja informacija, ali da se u ovoj oblasti insistiralo isključiovo na tačnosti.
RAD NOVINARA, ODMAH NAKON LJEKARA, ZAHTIJEVAO DODATNU DOZU OPREZA
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković ističe da su posebno prvi mjeseci pandemije bili jedan izuzetno zahtjevan period.
„Taj period je od nas novinara, odmah nakon samih ljekara, zahtijevao dodatnu dozu opreza, budući da se radi o zdravlju i životima ljudi. Zbog toga smo na početku napravili redakcijsku strategiju, koja, naravno, nije bila ništa novo u uređivačkoj politici, ali jeste bilo potrebno imati dodatnu pažnju“, istakao je on.
Šuković pojašnjava da je u njegovoj redakciji odlučeno da za informacije koje se tiču Crne Gore koriste isključivo zvanične izvore.
„Kada bismo uočili da nešto nije jasno onda bismo se zvaničnim izvorima obraćali za dodatne informacije i pojašnjenja, a to je ujedno bio i najvažniji, a moglo bi se reći i najlakši dio posla kada je u pitanju izvještavanje o koronavirusu i epidemiološkoj situaciji u Crnoj Gori. Ono što je bilo znatno teže je spriječiti da kroz naš filter prođu informacije iz drugih zemalja, među kojima je bilo mnogo zavodljivih, a sve teorije zavjere i jesu takve, koje su vrlo često dolazile sa adresa kojima se ne osporava nivo kredibilnosti. Bilo je mnogo ljekara ozbiljne reputacije, ljudi sa naučnim i stručnim pedigreom koji nikako nije za potcjenjivanje, koji su bili skloni plasiranju informacija ili teorija koje su djelovale kao moguće, ali su imale prizvuk senzacionalizma ili, ono što je mnogo opasnije, pokušaja stvaranja neke atmosfere panike i straha.
INFORMACIJE DA POMOGNU I PODSTAKNU NA DODATAN OPREZ I POŠTOVANJE MJERA
Naš sagovornik pojašnjava da u situacijama u kojim bi, kako kaže, nešto izašlo iz tog miljea, što ne bi bilo ono što ima dimenziju širenja panike, ali gdje se na drugi način odstupalo od onih zvaničnih informacija i pogleda na epidemiju, njene izvore i proiču od toga kako je nastala do toga kakve su njene posljedice, posebno u martu i aprilu, kada je virus bio prisutan i u Crnoj Gori, redakcija Antene M nastojala je da nađe mjeru da te informacije budu upozorenje, da pomognu i podstaknu na dodatan oprez i poštovanje mjera.
„Nastojali smo da te informacije pomognu i podstaknu na dodatan oprez i poštovanje mjera, da nema junačenja da nam virus ne može ništa, da je neophodna ozbiljnost i da sve paralelne infomracije koje su dolazile, prije svega, s crkvenih adresa, ali i od onog od što su, nažalost, svojim ponašanjem širili i mnogi pripafdnici medicinskog sektora u Crnoj Gori pojavljivanjem na javnim okupljanjima, dajući legitimitet da tamjan i molitva štite od korone, pa kada građani na takvim događajima vide desetine ljekara sasvim je realno da dio javnosti povjeruje da je to dokaz da virus nije toliko opasan i da se njegovo širenje može spriječiti nekim tradicioanlnim metodama.
Pažljivo su, kako pojašnjava Šuković, odvajali te informacije koje su im se činile nedovoljno provjerenim i pouzdanim, objavljujući one koje su građane dodatno podsticale da se pridržavaju preporučenih mjera.
„Takve informacije ne moraju nužno biti označene kao lažne vijesti, ali je svakako bila u pitanju jedna fluidna materija, gdje se od novinara nije moglo očekivati da on sa stoprocentnom sigurnošću može da procijeni šta je to što dolazi od ljekara što jeste ozbiljno i na nivou ozbiljnih i medicinskih standarda, a šta može da predstavlja neko proklizavanje i neodgovrno plasiranje različitih teorija i informacija“, zaključio je naš sagovornik.
BRZIRNA I KVANTITET NE SMIJU BITI NA ŠTETU KVALITETA
Prema mišljenju Jovane Đurišić, glavne i odgovorne urednice portala Pobjeda, lažne informacije ne biraju pandemiju već su uvijek prisutne, a kako naglašava bolje je objaviti tri provjerene informacije nego 33 lažne.
„Lažne vijesti ne biraju pandemiju ili neko drugo stanje. One su prisutne gotovo uvijek, bilo da je u pitanju zdravstvena, ekonomska ili politička kriza, i u svakoj od tih situacija treba im pažljivo pristupiti.Bitne informacija najbolje je provjeravati na zvaničnim sajtovima institucija -SZO na globalnom nivou, Johns Hopkins institut koji je imao precizne podatke, worldmeter... Što se tiče Crne Gore, to su svakako sajt Instituta za javno zdravlje, sajtovi Vlade i ministarstava, ali i tviter objave verifikovanih naloga. Tokom rada na portalu, veoma je zahtjevno boriti se sa lažnim informacijama. U situaciji kada dnevno objavite na desetine vijesti, provjeriti svaku je prilično izazovno. Ali je bolje objaviti tri provjerene, nego 33 neprovjerene. Brzina i kvantitet, ne smiju biti na štetu kvaliteta“, govori Đurišić.
Kako dodaje, uvijek je opasno plasirati dezinformaciju i lažnu informaciju a u pandemiji ta opasnost dobija desetostruku vrijednost.
„Prosječan medijski konzument, sklon je tome da lako povjeruje u informaciju koju pročita, ne tragajući za pozadinom, motivom ili za profilom medija koji je objavio. Prema tome, na medijima je zato dodatna odgovornost, jer objavom dezinformacije, poluinformacije ili bilo koje lažne vijesti dovode u opasnost čitaoce, koji pod uticajam istih, mogu da reaguju neprimjereno, ugroze svoje psihicko ili fizičko zdravlje, što sigurna sam nije cilj nijednog medija“, zaključuje Đurišić.
PANDEMIJA PODIGLA NIVO OPREZA
Kako bismo saznali kakvu su sve borbu vodili, razgovarali smo sa urednicima crnogorskih portala, a kako govori Jelena Milatović, glavna i odgovorna urednica portala FOS, pandemija je izmijenila način rada novinara i podigla opreznost na još veći nivo.
„Što se tiče rada našeg medija, novinari svakoj vijesti pristupaju sa dužnom pažnjom i prenose isključivo zvanična saopštenja i informacije relevantnih institucija i pojedinaca, bez obzira koja je tema u pitanju. Sada, kada govorimo o aktuelnoj situaciji u vezi sa virusom korona, objavljujemo isključivo podatke dobijene od predstavnika Nacionalnog koordinacionog tijela koje je funkcionisalo do prije nekoliko dana, potom predstavnika Instituta za javno zdravlje (tu su i sajtovi IJZ i coronainfo.cg.me) i drugih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, kao i podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)“, govori Milatović.
Izvještavanje, kako dodaje naša sagovornica, zahtijeva istinitos, tačnost, preciznost a u kriznim situacijama nameće još veću odgovornost kako prema zajednici tako i prema svojoj profesiji.
„Često brzina koju zahtijeva rad u ovoj vrsti medija ne daje dovoljno vremena da se sve ispita do kraja. Ali, opet naglašavam, mjesta neprovjerenim informacijama nema i ne smije biti, jer brzina ne smije imati prioritet nad tačnošću. Kada je novinarski posao u pitanju, u svakoj situaciji se moraju poštovati pravila struke i tu nema kompromisa“, ističe ona.
Milatović dalje ističe da su krizne situacije plodno tlo za širenje infodemije a plasiranje lažnih informacija može imati ogromne posljedice.
„Krenimo prije svega od činjenice da nam je ova kriza promijenila život iz korijena. Ljudi su konstantno pod stresom, žive u neizvjesnosti, ugroženo im je i zdravlje i egzistencijalna sigurnost. Kada tome pridodamo dezinformacije dodatno ćemo uznemiri javnost, što može uticati kako na mentalno zdravlje tako i na pojedine korake koji mogu imati fatalne ishode. Uzmimo za početak jednostavan primjer informacija o ’’ljekovima i receptima koji sprječavaju infekciju kovidom“ a koje nisu proistekle iz relevantnih izvora niti ih ljekari preporučuju. Zamislite kakve posljedice ista može izazvati ukoliko neko odluči da konzumira određene ljekove i supstance na svoju ruku, zato što je to pročitao nedgje, vjerujući da će se tako zaštititi“, govori Milatović.
Kako zaključuje, mnogi građani nijesu svjesni kakve sve posljedice može napraviti samo jedan klik i koliko nas može unazaditi u borbi sa ovom pošasti.
„Potrebno je da u borbi protiv širenja lažnih informacija i mediji i građani budu jedinstveni jer isključivo ujedinjeni, poštujući preporuke struke, možemo izaći na kraj i sa pandemijom i sa infodemijom’’, zaključuje Milatović.
