
Zašto je grad dobio tako lijepo i neobično ime? Prema legendi, upravo na ovom mjestu je nekada bilo beskrajno polje tratinčica. Pod ovim nazivom se prvi put pominje u dokumentu iz 1589. godine, koji se nalazi u kotorskom notarskom arhivu. Osmanlije su ovo mjesto još u 17. vijeku nazvali Akovo, što ima isto značenje. U to vrijeme bila je poznata stanica na raskršću karavanskih puteva prema Dubrovniku.
Pomoću lijepe mape grada u izdanju lokalne turističke organizacije možete sami da otkrijete najzanimljivije lokacije u gradu.
Pođimo od najpoznatije bjelopoljske znamenitosti: srednjovjekovne crkve Svetih Apostola Petra i Pavla. Ovo je mjesto gdje je naselje počelo da se razvija prije 800 godina. Miroslav, humski vojvoda, podigao je ovu crkvu 1196. godine u romanskom i vizantijskom stilu. Crkva je više puta rekonstruisana, a u 16. vijeku bila je pretvorena u džamiju.
Crkva je posebno poznata po tome što je graditelj, vojvoda Miroslav, naredio izradu posebne, raskošno ukrašene crkvene knjige, koja je kasnije nazvana Miroslavljevo jevanđelje. Kako je napisano krajem 12. vijeka, to je najstariji sačuvani ćirilični rukopis na našem jeziku i uvršten je u UNESCO-v spisak Svjetske baštine. Originalni rukopis se čuva u Beogradu.
Gradska džamija ili Gušmir džamija, s druge strane magistralnog puta, sada je u fazi rekonstrukcije. Nekada se nalazila u obližnjem selu Jabučino. Osjećajući da će nakon povlačenja osmanske vojske sa tog područja biti prepuštena zubu vremena, mještani su je, kamen po kamen, golim rukama, u roku od dva dana, premjestili na novo mjesto u užem gradskom jezgru.
Ako krenete od glavnog trga, možete napraviti zanimljivu šetnju centrom grada. Trg, nekada polje tratinčica, nije samo centar društvenog života i mjesto za okupljanje stanovnika Bijelog Polja, on je takođe centralno mjesto za organizaciju festivala i drugih manifestacija. Osim Međunarodnog Slow Food sajma, Bijelo Polje je poznato i po džez festivalu White Field (u julu) i Festivalu tamburaških orkestara (u avgustu).
Trgom dominira ogroman memorijalni Spomenik slobode, koji je posvećen palim borcima sa ovih prostora, poginulim u Drugom svjetskom ratu. Ovu skulpturu je izradio Stefan Bednarov u tipičnom soc-realističkom stilu koji je karakterističan za mnoge ratne spomenike u zemljama bivše Jugoslavije.
Kada ste na trgu i pogledate u brdo Ćukovac na kraju glavne ulice, vidjećete veliku metalnu zvijezdu petokraku. Ova zvijezda je napravljena u čast dolaska Josipa Broza Tita u Bijelo Polje, zajedno s natpisom „Tito“. Onda su u turbulentnim 1990-im godinama oba spomenika nestala. Međutim, grupa građana je ovu 500 kg tešku zvijezdu vratila na prvobitno mjesto, gdje i danas stoji.
Pođite sada glavnom ulicom u suprotnom smjeru, do mosta preko rijeke Lim. Duž ulice možete vidjeti mnoge prodavnice, kafane i restorane sa otvorenim terasama. Ako želite da napravite pauzu za doručak, naručite neko od specijalnih jela ovog kraja: heljdiju ili mantiju. Tradicionalni specijalitet za ručak ili večeru je jagnjetina u mlijeku.
Na kraju glavne ulice, na samoj obali Lima, otkrićete tihi Park pjesnika sa spomenicima četvorici poznatih bjelopoljskih pisaca, čije biste gledaju na rijeku: Ćamilu Sijariću, Miodragu Bulatoviću, Dragomiru Brajkoviću i Ristu Ratkoviću, koji je prvi crnogorski romanopisac. Njegova rodna kuća je jedna od najljepših zgrada u Bijelom Polju, tipičan primjer orijentalne arhitekture s početka 20. vijeka.
Najupečatljivija skulptura u parku posvećena je Avdu Međedoviću, poznatom epskom pjesniku, rođenom 1875. godine u Bijelom Polju. Avdo je bio nepismen, ali je znao da otpjeva hiljadu stihova koje je znao napamet.
Spustite se do mosta i imaćete lijep pogled na rijeku Lim. A kada se vratite u park i skrenete lijevo iza rodne kuće Rista Ratkovića, proći ćete strmom i uskom ulicom, gdje se još uvek mogu vidjeti primjeri lokalne arhitekture i ostaci zanatskih radionica. Kakva šteta što ova ulica nije sačuvana u svom tradicionalnom stilu! To bi bila interesantna znamenitost za posjetioce.
Zavičajni muzej, nekada svetovna srednja škola, sadrži različite istorijske i umjetničke zbirke. Sveukupno posjeduje skoro 5.000 eksponata od praistorije do Drugog svjetskog rata. Nažalost, muzej je već nekoliko godina zatvoren zbog radova na rekonstrukciji.
Poslije Zavičajnog muzeja skrenite desno, pored Kulturnog centra i kroz gradski park, pa se vratite na glavni trg.
Da li ste vi jedan od onih putnika koji žele da otkriju manje poznata mjesta u Crnoj Gori koja ne posjećuju stotine ili hiljade turista? Onda uživajte u posjeti Bijelom Polju!
(Fotografije: Marianne van Twillert-Wennekes, Paul Wennekes)
Tekst i fotografije su zaštićene autorskim pravima, prenošenje je dozvoljeno uz postavljanje linka i isticanje autora i izvora.