Prčanj se nalazi na sjeveroistočnoj padini poluostrva Vrmac, između naselja Muo i Stoliv. U ovom području su plemičke porodice iz Kotora u Srednjem vijeku imale imanja s vinogradima i maslinjacima.
Dok su plemići na obali gradili palate-ljetnjikovce, na padinama Vrmca su se formirala seoska naselja. Tada se pravio put koji vodi paralelno s obalom, na visini od 150-200 metara, kao i poprečne staze koje su povezivale priobalna naselja sa gornjim selima.
Jedna takva poprečna staza vodi od obale u Prčanju do Stare župne crkve. Šetnja do te crkve je divan doživljaj. Ne zahtijeva neku posebnu fizičku kondiciju i ne traje više od pola sata (u jednom pravcu).
Veliki je kontrast između priobalnog dijela Prčanja sa svojim monumentalnim Bogorodičnim hramom i devastirane crkve koja se nalazi dalje uzbrdo, na visini od oko 150 metara.
Stara župna crkva
Do Stare župne crkve, ili Gornje crkve, kako je mještani Prčanja zovu, može se doći putem koji počinje na obali od lokaliteta Grasovo (ulica Grasovo) pored palate Verona i u blizini Bogorodičnog hrama. Ovaj put – koji je u prvom dijelu asfaltiran, dok je u drugom dijelu uređen kao konjska staza – povezuje stari put Glavati– Prčanj–Gornji Stoliv s obalom.
Ali najprije posjetite Bogorodični hram, takođe poznat kao Crkva Rođenja Blažene Device Marije. To je najveća rimokatolička crkva u Boki kotorskoj. Njena je gradnja počela 1789. godine, ali je zbog raznih okolnosti završena tek 1909. godine. Ova crkva sadrži vrijedna umjetnička djela, zavjetne slike i predmete od srebra i zlata. Posebno je interesantno da su u hramu sačuvana i dva drvena oltara iz 17. vijeka, koji su preneseni iz Stare župne crkve. Ikona Bogorodica Prčanjska, koja navodno ima čudotvornu moć, takođe potiče iz Gornje crkve.
Bogorodičin hram, takođe poznat kao Crkva Rođenja Blažene Device Marije
Sada obratite pažnju na palatu Verona, baroknu palatu iz 18. vijeka koja je i najveća u Prčanju i nalazi se u blizini Bogorodičnog hrama (u pravcu Tivta). Tu, odmah s desne strane palate, počinje veoma uski asfaltni put koji strmo vodi gore. Asfalt završava otprilike na pola puta do Gornje crkve, pa se pretvara u konjsku stazu, uređenu u vidu stepenica.
Ovdje ćete vidjeti nekoliko starih kuća i – ako imate sreće – dočekaće vas domaćin g. Rizoniko, koji je 30 godina plovio po svijetu, ali se sada krasio u svojoj staroj porodičnoj kući, gdje njeguje svoje vinograde, voćnjake i maslinjake. Ako ste zainteresovani, biće mu drago da vam ispriča detalje o istoriji ovog kraja i posebno o istoriji Stare župne crkve koja se nalazi dalje uzbrdo.
Pored staze nalazi se i kapelica Majke od pomoći. Unutra ćete vidjeti kameni reljef Bogorodice s natpisom MAJKA OD POMOCHI. Ovu kapelicu je 1860. godine obnovio kapetan Jozo Verona. Zašto je ovdje napravljena takva mala kapelica? Razlog je jednostavan: ovo mjesto je služilo kao odmorište za ljude koji su nosili kovčege s mrtvacima do Gornje crkve gdje su trebali da budu sahranjeni, što je tada sigurno bilo mnogo naporno.
Kapelica Majka od pomochi
Sada ulazite u zonu sa obradivim površinama, vinogradima, voćnjacima i maslinjacima na travnatim terasama, odvojenim suvomeđom. Interesantan je podatak je da su ovdje u 19. vijeku sađene murve za potrebu svilarstva. Svilarstvo je u Boki bilo razvijeno još od Srednjeg vijeka, ali je bilo prekinuto u mletačkom periodu. Možete li vjerovati da su sredinom 19. vijeka u Prčanju otvorene dvije fabrike za proizvodnju svile?
Teren je dosta strm, a uskoro ćete se priključiti na stari seoski put Glavati-Prčanj-Stoliv. Skrenite lijevo i nakon 10 minuta primijetićete iznad mediteranskog rastinja zvonik Stare župne crkve odnosno Crkve rođenja Blažene Djevice Marije. Ova crkva je vjerovatno podignuta 1399. godine. Prepravljena je 1672. godine i proširena je dogradnjom velikog broda. Prema natpisu iznad vrata, kotorski biskup Marin Drago posvetio je crkvu 1705. godine. Nakon toga, 1740. godine, dograđena je osmougaona kapela sa kupolom.
Osmougaona kapela stare župne crkve
Otvorite kapiju prema dvorištu. Odmah ćete primijetiti da crkvi prijeti rušenje zbog velikih pukotina u zidu. Ispred crkve je groblje sa starim grobnicama: na jednoj se vidi datum 1680. godine (porodica Gjurovic), a druga je napravljena u obliku viteza. Iako mi se čini da je dosta opasno ući u takvu devastiranu crkvu, vidi se da i unutra ima nekih grobnica. Poznato je da su se mrtvaci ovdje sahranjivali do 1827. godine. U crkvi je sahranjen i Ivo Vizin, prvi pomorac sa južnoslovenskog prostora koji je oplovio svijet između 1852. i 1859. godine.
Stara nadgrobna ploča ispred Stare župne crkve
Cijeli crkveni kompleks je poduprt potpornim zidom i ograđen zidom s puškarnicama. Sa terase se pruža veličanstven pogled na priobalno naselje Prčanj i Bogorodični hram, pa i na dio Boke.
Stara župna crkva je dugo bila poznata kao hodočasničko mjesto. To je bilo u vrijeme kada se u njoj čuvala ikona Bogorodice Prčanjske, koja je navodno imala čudotvornu moć. Ikona se sada nalazi u Bogorodičnom hramu u Prčanju.
Nakon izgradnje Bogorodičnog hrama Blažene Djevice Marije, preseljeni su oltari i ostale vrijedne znamenitosti. Nažalost, Stara župna crkva je zaboravljena i ostavljena huliganima, potresima i zubu vremena. Crkva je sada potpuno devastirana, krov je propao i u zidu se vide velike pukotine. Ne znam da li se to desilo kao posljedica velikog zemljotresa 1979. godine, ili je uzrok slijeganje terena uslijed iskopavanja novih grobova na platou ispred crkve.
Šta se sada dešava sa Starom župnom crkvom?
Vandali već nekoliko godina skrnave i opljačkaju grobnice ispred crkve i u samoj crkvi u potrazi za zlatom i drugim vrijednim predmetima. U crkvi su neke mermerne grobnice skoro u potpunosti uništene, a druge istorijske grobnice su teško oštećene.
Nažalost, izgleda da katolička crkva i kulturne institucije za sada nemaju dovoljno finansijskih sredstava za popravljanje, održavanje i čuvanje ovog vrijednog istorijskog i kulturnog spomenika. Briga mještana zaista nije dovoljna. Po mom mišljenju, Stara župna crkva zaslužuje više pažnje!
(Fotografije: Marianne van Twillert-Wennekes, Paul Wennekes)
Tekst i fotografije su zaštićene autorskim pravima, prenošenje je dozvoljeno uz postavljanje linka i isticanje autora i izvora.
