Ne postoje pisani podaci o vremenu nastanka Crkve Sv. Petke-Venerande. Pretpostavlja se da je podignuta u srednjem vijeku. Jugozapadno od crkve na oko 100 metara nalazi se tumul Velja Mogila koji i danas čuva tradiciju jednog drevnog običaja. Rješenje o stavljanju pod zaštitu ovog sakralnog objekta donijeto je 1960. godine.
Crkva Sv. Petke nalazi se u naselju Šušanj, pored Bara. Kulturno dobro čini porta Crkve Sv. Petke. U porti se nalazi groblje sa više starih grobova. Ono je ograđeno kamenim zidom. Jugozapadno od Crkve na oko 100 metara nalazi se tumul Velja mogila.
U literaturi se može pročitati da je Velja Mogila lokalni naziv za ogromnu ilirsku grobnicu u naselju Šušanj. Pošto nije arheološki istraživana nepoznato je da li je ta gomila kamenja grobnica ili kenotaf (grob bez tijela).
Vidljiva je s velike udaljenosti i s mora i kopna. Humka je od kamena, a oblik joj je kupast, sa zatupastim vrhom. Visoka je nešto više od sedam metara. Osnova joj je u obliku kruga, s prečnikom od oko 30 metara. Velja Mogila nalazi se u blizini katoličke Crkve Sv. Petke i za nju je vezana drevna tradicija ovih krajeva.
Kako se može pročitati, katolici na Spasovo, u procesiji koja kreće od Crkve Sv. Petke, donose po jedan kamen za svakog člana familije. Po drevnom običaju ovog kraja, kamenje se polože na vrh da gomila raste.
Običaj da se na ovakva značajna mjesta donosi kamenje nije nepoznat u ovim krajevima. Običaj odnošenja kamenja na vrhove brda i planina, koji su odavno bila sveta mjesta, sačuvan je bio i na vrhu planine Rumije, gdje je danas na gomili kamenja SPC nelegalno postavila metalnu Crkvu Svetog Trojstva, čime je, uprkos mnogobrojnim protestima, umnogome urušila viševjekovnu tradiciju ovog kraja.
Crkva Sv. Petke podignuta je kao manja jednobrodna građevina pravougaone osnove sa polukružnom oltarskom apsidom. Crkva i trijem zidani su u kombinaciji lomljenog i pritesanog kamena, dok je zvonik zidan dobro klesanim kamenim tesanicima, slaganim u pravilne vodoravne redove.
Na zapadnoj fasadi nalazi se ulazni portal pravougaonog oblika sa kamenim okvirom. Sa čeone strane, crkva ima naknadno dozidani otvoreni trijem iz 1796, o čemu svjedoči kamena ploča ugrađena u zapadni zid trijema sa urezanom godinom njegove izgradnje. Krovovi su pokriveni novim crijepom.
Iznad zapadnog dijela crkve naknadno je dozidan manji kameni zvonik na preslicu sa jednim otvorom. Podovi u Crkvi su popločani kamenim kvadratnim pločama. Pod u oltarskom prostoru je uzdignut za dvadesetak santimetara.
Crkva je obnovljena tokom posljednjih godina bez odobrene projektne dokumentacije i bez konzervatorskog nadzora. Izvršeno je prepokrivanje krova, obnovljen je zvonik na preslicu s jednim otvorom za zvono, zamijenjene su fuge na fasadama, novim u cementnom malteru, dok je pod trijema poravnat betonskom košuljicom.
Kamene fasade, nove fuge i obnovljeni zvonik, kao i nova električna instalacija su odrađeni bez saglasnosti RZZSK/UKKD i umnogome narušavaju izgled i značaj ovog kulturnog dobra.
