Na društvenim mrežama i mejlovima pojave se sporadično cirkularne poruke, navodno poslate od strane poznatih kompanija i svjetskih brendova, u kojima vas obavještavaju da ste dobili nagradu, a vi - nijeste ni učestvovali… Zauzvrat, tražena je samo mala usluga od vas - uplata preko kreditne kartice određene sume za transfer novca i broj žiro-računa na koji će vam ,,osvojeni" novac biti uplaćen. Mamac za lakovjerne: prevaranti koriste internet i savremenu tehnologiju da bi došli do žrtava i lakog plijena. Samo tokom 2020. godine sajber kriminalci su građane Crne Gore oštetili za - 75.000 eura, a u proteklih pet godina za - 1.800.000!
Jedna od najpoznatijih internet mamaca za lakovjerne je ,,Nigerijska prevara“. Korisniku interenta stiže mejl, od ,,službenika nigerijske Vlade”, traži se pomoć pri transakciji velike sume novca, a zauzvrat se nudi dobar procenat. Od korisnika se zahtijeva da uplati određenu sumu novca, a takav zahtjev se opravdava troškovima transakcije. I, što je to par destetina ili ponekad i stotina eura ako korisnik ,,pomogne u transakciji”? Nalogodavci i novac nestaju bez traga i glasa.
Zakon ne može zaštititi korisnike od njih samih: Danas, sve češće, korisnici interneta, dobiju poruku u kojoj piše da su osvojili nagradu, a da pritom ni ne znaju da su učestvovali. Radoznalo, korisnici pritiskaju klik, a u nastavku treba unijeti lične podatke i nagrada je - vaša. Jedan klik, i sa platne kartice nestade novac.
Zato oprez, kaže naš sagovornik Predrag Boljević, iz Centra za zaštitu potrošača.
,,Nijedna ozbiljna institucija, nijedna banka, od vas neće tražiti da te podatke dostavite internetom. To nije prvi put, ovo je već desetinama puta građanima saopšteno, da na takve informacije, apsolutno, ne odgovaraju i da ih ignorišu”, upozorava Boljević.
On objašnjava da velike kompanije i banke o nagradnoj igri prvo informišu učesnike, objave pravila i nikad ne traže lične podatke preko interneta.
,,Banka ili neka kompanija, ako pokrenu nagradnu igru, oni svoje korisnike informišu na vrijeme o pokretanju iste. O svemu tome čovjek dodatno bude informisan i preko medija. Ako vam odjedanput stigne nekakava informacija da ste dobili nagradu, a vi nemate pojma ni da ste učestvovali, automatski to brišite i ne odgovarajte”, savjetuje Boljević.
On upozorava i da su institucije nerijetko nemoćne, jer je korisnik sam dozvolio transakciju.
,,Sistem i zakoni mogu da vas zaštite od zlonamjernih informacija, ali od vas samih ne može niko da vas zaštiti. Ako vi pristisnete klik i pošaljete podatke, od toga ne može niko da vas zaštiti. Ako ste naivni i pohlepni, onda vas od toga zakon i institucije ne mogu zaštititi”, poručuje Boljević.
Oprez prilikom internet trgovine: Postoji mnogo razloga za internet trgovinu, od raznovrsne ponude artikala, kojih nema na našem tržištu, do atraktivne cijene proizvoda.
Ipak, opez - da se udobna kupovina iz fotelje ne bi pretvorila u noćnu moru. Prvo, korisnici trebaju da provjere sajtove preko kojih trguju i komentare ispod proizvoda, da se ne bi desilo da jedno kupe, a drugo dobiju.
Još jedan važan korak jeste platna kartica, a naš sagovornik, preporučuje da za tu svrhu korisnici od banke traže - posebnu karticu.
,,Zakon o zaštiti potrošača ima klauzule koje vas štite prilikom internet trgovine. Ipak, uvijek treba imati neku vrstu predostrožnosti. Ono što ja savjetujem ljudima, jeste da uvijek imaju poseban račun i posebnu karticu, na kojoj neće biti sredstava, osim kada rade neku transakciju, prebace na taj račun onoliko koliko im je potrebno, obave transakciju i taj račun je čist. Vi možete uzeti podatke od tog računa, pokušati svašta, ali na njemu nema sredstava duže od nekih pola sata ili sat. To je najbolji način zaštite“, kaže Boljević.
Sajber kriminalci oštetili građane za 75.000 eura: Tokom 2020. godine službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije su postupali po 16 prijava, podnešenih od strane građana, prilikom kojih je pričinjena materijalna šteta u iznosu većem od 75.000 eura.
,,Tu se ubrajaju razne vrste prevara, od takozvanih ransomware prevara, sexy ucjena, phishinga, kao i u posljednjem periodu najzastupljenijih - „man in the mail“ prevara - ili tzv. „BEC (Business email compromise - Kompromitovanje poslovnog imejla)“ prevara”, objašnjavaju iz Uprave policije.
Takođe, službenici ovog sektora su u prethodnom periodu podnijeli dvije krivične prijave zbog izvršenog krivičnog djela računarska prevara, a ukupno su podnijeli u prethodnom periodu 21 krivičnu prijavu protiv 26 lica iz oblasti visokotehnološkog kriminala. Sajber kriminalcima, nekada nije lako ući u trag, jer, nerijetko djeluju sa teritorije neke druge države.
,,U slučajevima kada se počinioci krivičnih djela nalaze van teritorije Crne Gore, svi prikupljeni dokazi i obrađena dokumentacija i dokazna građa su posredstvom policijskih i tužilačkih kanala dostavljeni drugim državama na dalju nadležnost”, objašnjavaju iz Uprave policije.
Za pet godina obrađeno više od 120 predmeta: U periodu od 2015. do 2020. godine službenici Uprave policije su u okviru istraživanja „Galaktiko”, koje obuhvata krivična djela iz oblasti računarskih prevara i prevara, obrađivali više od 120 predmeta pri čemu je direktna materijalna šteta po crnogorske građane iznosila 1.800.000 eura, a za štete koje su spriječene, odnosno, prevare koje su prepoznate u samom startu, povraćeni novac iznosi preko 6.800.000 eura.
,,Nakon zaprimljene prijave o prevari službenici Uprave policije u saradnji sa nadležnim tužilaštvom prikupljaju svu dodatnu dokaznu građu, vrše analizu iste i preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju identifikacije lica koje je počinilo navedeno krivično djelo, te u saradnji sa drugim državama, a posredstvom kancelarije NCB Interpol Podgorica, preduzimaju dalje mjere i radnje”, kažu iz Uprave policije.
Iz policije takođe upozoravaju, da ukoliko na lični mejl građanin dobije mejlove od nepoznatih izvora, najbolje je ne otvarati ih, budući da se iza njih mogu sakrivati maliciozni programi.
“Savjetujemo crnogorske građane da dobro obrate pažnju na kojim internet sajtovima trguju, odnosno da provjere pozadinu navedenih sajtova, da posredstvom društvenih mreža i interneta ne odaju svoje lične podatke, fotografije, kao ni brojeve kreditnih kartica”, upozoravaju iz Uprave policije, dodajući da čuvaju privatnost građana u najvećoj mogućoj mjeri.
“Korisno je neostvarivati video komunikaciju sa nepoznatim osobama, a sve u cilju zaštite privatnosti, kao i sprječavanja kriminalaca da na taj način steknu protivpravnu imovinsku korist”, savjetuju iz Uprave policije.
I zato, oprez prilikom korišćenja interneta. Ne uplaćujte novac za transakcije, ne šaljite lične podatke i podatke o kreditnim karticama. Provjerite da li je kompanija, koja traži podatke za nagradnu igru, objavila na zvaničnom sajtu informaciju o nagradnoj igri, kontaktirajte ih na zvaničan mejl, prije nego pošaljete podatke. Ukoliko se skuplja humanitarna pomoć, a nijeste pročitali ni u jednom mediju ništa o tome, oprez, moguće da se i tu radi o prevari.
