Prvi čovjek Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija (UNWTO), Taleb Rifai smatra da Crna Gora ima mogućnost i kapacitete da od turizma zaradi mnogo više od sadašnjeg prihoda od oko miijardu eura. Manje dolazaka a veća potrošnja, prava je ideja razvoja za zemlju koja promiviše održivi turizam, istakao je Rifai u razgovoru za Portal Analitika.
-U Crnu Goru dolazi oko milion i po turista na godišnjem nivou, uključujući domaće turiste. Time se generiše ukupan prihod od oko milijardu eura. I to je izuzetan uspjeh jedne tako male zemlje, sa populacijom od samo 600.000 stanovnika, što znači da imate skoro tri puta više turista. No, mogućnosti Crne Gore su daleko iznad toga. To ne mora da se ogleda u većem broju dolazaka, već u kvalitetu onoga što turisti ovdje dobijaju. Da preciziram: manje dolazaka, a veća potrošnja je prava ideja razvoja, jer turizam koji Crna Gora promoviše i koji će nastaviti da promoviše, što mi je potvrdio ministar Gvozdenović i što sam već mogao da vidim, jeste održivi turizam, kazao je sagovornik Portala Analitika.
On je dodao da se mora dati šansa između tri do pet godina, postojećim investicijama da pokažu svoje prave mogućnosti. „Nakon toga, treba se samo dalje prilagođavati uslovima koje diktira tržište. Siguran sam da će se za to vrijeme vidjeti i rezultati najavljenih mjera“, podvlači Rifai.
Prvi čovjek najveće globalne turističke asocijacije, čiji je Crna Gora član od 2007. godine, u Crnoj Gori boravi povodom Druge konferencije destinacijskog menadžmenta na Mediteranu koji u našoj zemlji organizuje upravo UNWTO. U razgovoru za naš portal on ističe da je održivost ključni pojam daljeg razvoja turizma u Crnoj Gori.
- Vjerujem da je sadašnje stanje odlična osnova za razvoj održivog turizma. Crna Gora treba sebe da promoviše kao "butik destinaciju" - destinacija koja je za sve izuzetno privlačna, i ujedno intimna, lična. Kada sam prvog dana konferencije razgovarao sa vašim ministrom turizma Branimirom Gvozdenovićem, upravo smo razgovarali o tome kako Crna Gora turistima treba da se predstavi kao nečija "lična destinacija", a ne kao zemlja masovnog turizma.
Da bi se na taj način razvijala, Crna Gora mora da ima smještajne kapacitete, ali Rifai ne insistira na tome da to budu hoteli. Naprotiv, on naglašava da je bitan visok kvalitet i autentičnost.
U susret kvalitetnijem smještaju, mora se razmišljati o kvalitetnijem obrazovanju zaposlenih u turizmu, naglašava sagovornik Portala Analitika.
- Ne možete se oslanjati samo na one koji uče sa strane. Morate otvarati obrazovne institucije u Crnoj Gori, jer su oni osnova svega što se događa u zemlji. Jedna od tema razgovora sa predstavnicima Ministarstva bila je i da Svjetska turistička organizacija "prisvoji" jednu takvu intituciju, koja bi onda predstavljala vrhunski obrazovni centar. Ako možemo da garantujemo da će postojati barem jedan takav centar izvrsnosti, onda će to biti sasvim dovoljno da se započne obrazovanje kadrova u turizmu na najvišem nivou - zaključuje Rifai.
ANALITIKA: Crna Gora i njena budućnost. Kakve su njene mogućnosti, kao jedne od zemalja sa najbržim rastom turističke privrede na Mediteranu i da li je ključ njenog uspjeha u održivom razvoju?
RIFAI: U Crnu Goru dolazi oko milion i po turista na godišnjem nivou, uključujući domaće turiste. Time se generiše ukupan prihod od oko milijardu eura. I to je izuzetan uspjeh jedne tako male zemlje, sa populacijom od samo 600.000 stanovnika, što znači da imate skoro tri puta više turista. No, mogućnosti Crne Gore su daleko iznad toga. To ne mora da se ogleda u većem broju dolazaka, već u kvalitetu onoga što turisti ovdje dobijaju. Da preciziram: manje dolazaka, a veća potrošnja je prava ideja razvoja, jer turizam koji Crna Gora promoviše i koji će nastaviti da promoviše, što mi je potvrdio ministar Gvozdenović i što sam već mogao da vidim - jeste održivi turizam. Drugim riječima, to je turizam čijim se razvojem preuzima odgovornost i za životno okruženje i za ljude. Zato vjerujem da je sadašnje stanje odlična osnova za razvoj održivog turizma. Crna Gora treba sebe da promoviše kao "butik destinaciju" - destinacija koja je za sve izuzetno privlačna, i ujedno intimna, lična. Kada sam prvog dana konferencije razgovarao sa Gvozdenovićem, upravo smo razgovarali o tome kako Crna Gora turistima treba da se predstavi kao nečija "lična destinacija", a ne kao zemlja masovnog turizma. Vjerujem da Crna Gora ima sve mogućnosti i da ostane takva, barem koliko sam mogao da vidim ova dva dana boravka u vašoj zemlji. Ona je zaista šarmantna - na svoj, poseban način. Zbog toga sam saglasan sa ciljem Ministarstva da Crna Gora treba da bude privlačna samo određenim turistima, ali iz svih krajeva svijeta, nudeći im turistički prozvod visokog kvaliteta, posebnu uslugu i najbolje školovane turističke radnike.
ANALITIKA: Da li su za dostizanje tih visokih standarda ponude neophodni smještajni kapaciteti u hotelima - jer ih je u Crnoj Gori samo 20 odsto?
RIFAI: Ne treba zaboraviti da kvalitet i luksuz nisu isto. Visoki kvalitet možete imati kroz autentičan osjećaj, koliko god on izgledao "prizeman". Nedavno sam posjetio mali motel koji ima samo deset soba, čiji je kvalitet toliko visok da se može porediti sa hotelom sa pet zvjezdica koji ima i 400 soba. Ali, i jedni i drugi imaju svoje klijente. Kvalitet nije uslovljen veličinom ili nekim standardom kojim se definiše luksuz. Akcenat je na autentičnom iskustvu, upravo onom koje može da ponudi Crna Gora.
ANALITIKA: Da li to znači da bi svako od nas mogao da otvori vrata svog doma za one turiste koji bi željeli da taj autentični doživljaj dobiju upravo od lokalnog stanovništva?
RIFAI: To se i događa u mnogim krajevima svijeta i Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija podržava taj oblik putovanja. Ali, kod takvog oblika turzma treba biti oprezan. Treba ga svakako nadzirati, ali nije nužno da bude zakonski regulisan. Moramo garantovati sigurnost, standarde, higijenu za svakog turistu, i da im ponuđači daju najbolje od tih usluga, kako ljudi ne bi gubili povjerenje u takav vid smještaja. Dakle, taj globalni turistički trend je jednako obećavajući i zabrinjavajući.
ANALITIKA: Kada govorimo o turističkim uslugama, ne možemo da zaobiđemo zaposlene. U ovom trenutku Crna Gora još ne raspolaže odgovarajućim kadrom, a u prilog svakako ne ide činjenica da je plata u turističkoj industriji niža od prosjeka na nivou države.
RIFAI: To je problem sa kojim se suočavaju mnoge zemlje, naročito one koje od skoro razvijaju turističku industriju. Kad kažem "od skoro", mislim na zemlje koje su počele da pridaju značaj toj privrednoj grani posljednje dvije ili tri decenije. I o tome sam razgovarao sa vašim ministrom turizma, koji smatra veoma bitnim podizanje nivoa edukacije, osposobljavanja i usavršavanja. Ali, u zemlji sa tako malo stanovnika uvijek će biti problem naći dovoljan broj radnika. Čak i ako su svi radnici visokokvalifikovani, neće ih biti dovoljno da zadovolje potrebe turista kojih je tri puta više nego domicilnog stanovništva. Naravno, uvijek je edukovanost, obučenost i kvalifikovanost zaposelnih preduslov za dobru turističku destinaciju. Međutim, vi imate još nešto. Crnogorci su po prirodi prisni domaćini, izuzetno su spontani i nemaju "skrivene namjere". Ili: "što vidite - to i dobijate". To je izuzetno prijatno za nekog ko dolazi sa strane i čini čak 80 odsto onoga što je potrebno svakom posjetiocu koji dolazi da vidi Crnu Goru. Turistima nije potrebno da vide previše "sređene" ljude, a Crnogorci su potpuno prirodni, vrlo iskreni. Oni vole svoje goste i u svakom trenutku se prema njima odnose su im došli u dom. Potpuno sam ubijeđen da će se s malo napora vrlo lako riješiti taj problem radne snage. I za to su vam potrebne dobre institucije za njihovo obrazovanje i osposobljavanje kadra.
ANALITIKA: Da li je neophodno praviti obrazovne institucije u Crnoj Gori, ili je dovoljno da kadar pošaljemo na obrazovanje u svjetski poznate edukativne centre?
RIFAI: Potrebno je i jedno i drugo. Ali, ne možete se oslanjati samo na one koji uče sa strane. Morate otvarati obrazovne institucije u Crnoj Gori, jer su oni osnova svega što se događa u zemlji. Još jedna od tema razgovora sa predstavnicima Ministarstva bila je i da Svjetska turistička organizacija "prisvoji" jednu takvu intituciju, koja bi onda predstavljala vrhunski obrazovni centar, a potencijalni kandidat je Fakultet za turizam i hotelijerstvo u Kotoru. Ako možemo da garantujemo da će postojati barem jedan takav centar izvrsnosti, onda će to biti sasvim dovoljno da se započne obrazovanje kadrova u turizmu na najvišem nivou.
ANALITIKA: Na kraju, ostaje nam još jedan aktuelan poblem, a to su investicije. Na koji način danas uopšte možemo privući velike investitore?
RIFAI: Postoje dva načina. No, prvo kažem da sam u Crnoj Gori posjetio dva izuzetna investitorska poduhvata i impresioniran sam njihovom turističkom atraktivnošću. To su Porto Montenegro i Luštica Bay, turističke cjeline u koje će investitori izuzetno mnogo uložiti. Vjerujem da će takvi projekti, kada budu stavljeni u funkciju, uticati i na druge investitore da počnu da ulažu u Crnu Goru. I zato ne bih mnogo brinuo o starnim investitorima. Upravo dvije, tri ovakva projekta čine da se formira trend investiranja. Dakle, ulaganja postoje, ali i taj dio - kao i sve drugo u turizmu - možemo da poboljšamo. Uostalom, naredne investicije ne moraju da budu tako velike poput ovih. Uz to, Crnoj Gori ne trebaju bilo kakve, već specifične investicije za turističke projekte koji bi bili otvoreni tokom cijele godine. Kako mi je rekao ministar turizma, već se sprovode mjere čija je namjera da se povećaju investicije određenim olakšicama: smanjenjem poreza, garantovanjem zapošljavanja domicilnog stavništva. Ako taj paket-aranžman bude funkcionisao, siguran sam da ćete dobiti mnogo stranih investicija srednjeg obima, poput onih za hotele i odmarališta. A prije svega, moramo dati šansu, tri do pet godina, postojećim investicijama da pokažu svoje prave mogućnosti. Nakon toga, treba se samo dalje prilagođavati uslovima koje diktira tržište. Siguran sam da će se za to vrijeme vidjeti i rezultati najavljenih mjera.
Kristina JERKOV
