Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori nakon parlamentarnih izbora, 30. avgusta prošle godine, dobila je vjetar u leđa i kroz uticaj na novu vlast pokušava da realizuje zacrtane ciljeve, od kojih je ključni - uvođenje vjeronauke u državne škole.
Prvo su se predsjednici Vlade i Skupštine Crne Gore, Zdravko Krivokapić i Aleksa Bečić sastali sa episkopom SPC Joanikijem Mićovićem u Hramu Svetog Vasilija u Nikšiću. Tom prilikom Joanikije je dobio obećanje od predstavnika vlasti da će država pomoći u obnovi te bogomolje.
Dan kasnije, rektor Bogoslovije SPC na Cetinju Gojko Perović učestvovao je, zajedno sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, na konferenciji “Ekstremizam, terorizam i religija“ gdje je ponovio poziv za uvođenje vjeronauke u državne škole.
Politički angažman SPC u susret izborima: Nekoliko opozicionih partija oglasilo se nakon sastanka visokih državnih predstavnika sa episkopom SPC, optuživši ovu vjersku organizaciju za otvoreno miješanje u lokalne izbore u gradu pod Trebjesom, koji treba da se održe 14. marta.
U svojim reagovanjima posebno su kao problematičnu izdvojili izjavu Joanikija koji je kazao „da je ovo vrijeme velikih promjena za Nikšić i da im se iskreno nada“. Ove Joanikijeve riječi protumačene su kao podrška listi „Vratićemo Nikšić narodu“ čiji su vodeći konstituenti Bečićeve Demokrate i pokret „Ne damo Nikšić“ na čijem je čelu savjetnica premijera Krivokapića.
Komunikolog Miodrag Strugar kazao je za Portal Analitika, povodom sastanka u Hramu Svetog Vasilija, da je SPC osjetila moć nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta i ocijenio kako neće propustiti priliku da i ubuduće utiče na političke procese. On je podsjetio da je sastanak konstituenata nove većine pod Ostrogom bio presudan za formiranje Vlade Crne Gore.
„Tadašnji mitropolit Amfilohije odigrao je ključnu ulogu u njenom formiranju. Takođe, pokazalo se da je najava SPC kako će se sveštenici vratiti u crkve jer su završili posao sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti bila bez ikakvog osnova“, napominje Strugar.
Prema njegovim riječima, sekularni karakter crnogorskog društva narušen je onoga trenutka kada se crkva uplela u politiku, a politika na to pristala.
„Nije za očekivati da uticaj sveštenih lica izgubi na značaju u doglednoj budućnosti. Ono što je za očekivati jeste da pokušaju da prošire svoj uticaj, a vidimo da to ovoj vlasti ne samo da ne smeta, nego na tako nešto vrlo rado i pristaje“, podvukao je Strugar.
Vjeronauka u državnim školama nije evropski standard: Drugi događaj na kome su predstavnici SPC tražili ustupke vlasti zbio se u ponedjeljak, dan nakon sastanka u Nikšiću.
Rektor cetinjske Bogoslovije Gojko Perović je na konferenciji ,,Ekstremizam, terorizam i religija“ uputio apel da se ponovo razmotri odluka o uvođenju vjeronauke u državne škole.
„Zagovornik sam sekularnog društva i posebno bih bio oprezan kada je u pitanju uvođenje vjere, ili vjeronauke u sve institucije, ali definitivno: ako ćemo da prepoznamo što su ekstremne zloupotrebe religije, a što je osnovno izvorno učenje, mislim da se sve tri monoteističke religije u Crnoj Gori slažu da je potrebno da neku vrstu religijskog obrazovanja uvedemo u škole. Ako kažem da je Crna Gora jedna od pet zemalja koja nema nikakav oblik vjeronauke, onda pozivam na evropske standarde, a ne na srednji vijek“, rekao je Perović.
Akademik CANU i nekadašnji ministar prosvjete Slobodan Backović kazao je za Portal Analitika da izjava Perovića obiluje netačnostima i istakao kako je vrlo važno precizirati na koje religijsko obrazovanje se misli.
„Kao prvo, religijsko obrazovanje može biti obrazovanje o religijama. Zatim, religijsko obrazovanje iz religije, tj. učenje o njenim etičkim, odnosno moralnim i drugim poukama. Treće je ono što se zove vjeronauka - učenje u religiji, tj. učenje djece da vjeruju u Boga. Perović očigledno podrazumijeva da mi treba da uvedemo vjeronauku u javne ustanove što je suprotno Ustavu Crne Gore“, objašnjava Backović.
Prema njegovim riječima, nije problem da se vjeronauka realizuje u privatnim školama ali u javnim ustanovama to, apsolutno, isključuje odrednica koja kaže da su vjerske zajednice odvojene od države. Takođe, Backović ističe kako je netačno da je evropski standard da u javnim ustanovama postoji vjeronauka.
„Vjeronauka postoji u državnim školama svega sedam evropskih zemalja pri čemu je obavezan predmet samo u Austriji i Njemačkoj - u ostalima je izborni. Dakle, vjeronauka u javnim školama nije evropski standard niti ijedan međunarodni dokument obavezuje Crnu Goru na njeno uvođenje“, precizirao je akademik CANU.
Uvođenje vjeronauke na „mala vrata“: Komunikolog Miodrag Strugar ocijenio je da, suprotno mišljenju rektora Bogoslovije, uvođenje vjeronauke u škole ne bi doprinijelo manjoj zloupotrebi religije.
„Djeca u Crnoj Gori već uče istoriju religije koju imaju kroz nastavni program, dok bi uvođenje vjeroučenja bilo pogubno i za naš obrazovni sistem i za nas kao društvo. To bi zaista bio povratak u srednji vijek“, kazao je naš sagovornik i naglasio kako se ne bi smjelo dozvoliti da lica iz vjerskih zajednica ulaze u školu i na bilo koji način utiču na đačku populaciju.
Strugar je podsjetio da sve veće vjerske zajednice u našoj zemlji imaju svoje škole u kojima se izučava vjerounauka i da roditelji koji žele da na taj način obrazuju djecu imaju prilike i da to urade.
On se osvrnuo i na izjavu potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića sa konferencije “Ekstremizam, terorizam i religija“.
„Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je rekao da „sada neće razmišljati o uvođenju vjeroučenja“ što izgleda kao priprema za ono što će se u budućnosti događati, a to je da će pokušati da vjeroučenje uvedu u školski sistem. U početku, vjerovatno, kao fakultativni i neobavezni predmet, a kasnije kao stalni dio nastavnog programa u osnovnim i srednjim školama što bi bilo pogubno“, podvukao je Strugar.
Akademik CANU Slobodan Backović skrenuo je pažnju na činjenicu da bi uvođenjem vjeronauke u javni prosvjetni sistem sveštena lica dobila priliku da se miješaju u rad škole učestvujući u kreiranju školskog programa i izboru nastavnika.
„Kod nas može da bude problem i to da u državne institucije puštate crkvu koja ne priznaje Crnu Goru kao državu. To je svojevrstan apsurd. Jesmo li toliko iščašeni?“, upitao je Backović i zaključio kako se „u posljednje vrijeme crkva zloupotrebljava u političke svrhe i ništa drugo“.
Komentari ()
