Za koga je donijeta Uredba o naplati duga nekretninama?

Vlada planira na taj način da ubere svega desetak miliona eura, a računicu su napravili na osnovu rezultata uredbe od prije tri godine, kada je nekretninama plaćen dug u vrijednosti od oko 12 miliona eura.

Kako je za Portal Analitika rečeno iz Ministarstva finansija, tada je za taj vid kompezacije bilo zainteresovano 25 komapnija, ali je 11 odbijeno. Među njima je bilo i opština, ali i kompanija koje važe za najaktivnije u izgradnji nekretnina-Zetagradnja, Cijevnakomerc, ali i privatna bolnica Kodra.

U kompeziranim nekretninama smješteni državni organi: U Ministarstvu tvrde da su tim nekretninama sada smješteni državni organi, koji su ranije bili podstanari, te da je država napravila znatne uštede. Nakon što je prethodna Uredba prestala da važi, pojedine kompanije su iskazale interesovanje da dug plate nekretninama, pa je Vlada odlučila da im ponovo izađe u susret. Tako će, kažu u Ministarstvu, kompanije izbjeći blokade računa a država doći do poslovnih prostora koji su im neophodni.

Kompanje koje mogu dug platiti nekretninama moraju dugovati najmanje 100.000 eura. Nekretnina koju nude mora biti funkcionalna, kako bi se smjestili državni organi kojima nedostaje prostor.

Brojne uštede, ali ne smije biti selekcije: Za ekonomskog analitičara Sinišu Lekića, Vladina uredba će, ukoliko bude primjenjivana na pravi način, omogućiti uštede jer će preuzimanjem poslovnih prostorija od dužnika država ubuduće moći da zbrine brojne javne institucije za koje je do sada novcem građana plaćan zakup.

Lekić, međutim, poručuje da u primjeni Uredbe ne bi smjelo da bude selekcije.

"Kao što znamo i kod oprosta poreskog duga uvijek je bilo selekcije, da ne kažem privilegovanih, a iza toga je uvijek stajala neka sumja da je to partijski, politički povezano. To nije dobro ni za društvo, ni za poreske obveznike kao ni za postojeću vlast koja ima tu hipoteku da je nekom svom nešto oprostila, otpisala neki dug. Svi mi, kada su porezi u pitanju, moramo da budemo jednaki pred Poreskom upravom i tu nema nikakvih privilegija", naglašava Siniša Lekić za RSE.

Poslodavci nijesu oduševljeni: U Uniji poslodavaca nijesu baš oduševljeni ovom uredbom i ponavljaju da naplatu poreza treba sprovoditi putem strožije inspekcijske kontrole, posebno u suzbijanju sive ekonomije koja pored nelojalne konkurencije najviše šteti privrednicima.

 “S jedne strane, kompanije - dužnici će po tom osnovu biti u prilici da na jednostavniji način riješe probleme nagomilanog poreskog duga, što je značajna olakšica i za njihovo poslovanje i ukupnu održivost. Međutim, one druge kompanije koje predstavljaju poreske obveznike koji posluju u skladu sa zakonom i redovno izmiruju sve svoje obaveze, ovo rješenje dovodi u nezavidan položaj. Naime, te kompanije nemaju priliku da uživaju u beneficijama pravovremenog izmirenja svojih tekućih obaveza“, kažu u Uniji poslodavaca za Portal Analitika.

Dodaju i da je pitanje u kojoj se mjeri poreski dug naplaćen kroz imovinu poreskih obveznika može pretvoriti u likvidna sredstva budžeta, s obzirom da je to i osnovna svrha poreskih prihoda.

Sa druge strane, član skupštinskog Odbora za ekonomiju iz redova DPS-a Zoran Jelić ne očekuje selektivnost u primjeni Vladine uredbe, ali ukazuje na moguće druge rizike.

"Svakako da onaj koji bude procjenjivao stambene prostore, a naročito poslovne prostore, mora voditi računa o stanju na tržištu nekretnina, prije svega o realnim cijenama koje moraju biti na onom nivou da se državi isplati da tim nekretninama naplati poreski dug. Takođe, mora se obratiti pažnja da cijene nekretnina nijesu iste na sjeveru i na jugu zemlje", ističe Jelić.

Pojedini stručnjaci, ali i privrednici sumnjaju u dobre namjere Vlade kada je donosila ovu uredbu jer, kako ističu, ključno je pitanje zašto je dozvolila da se poreski dug toliko nagomila. Na poslednjem spisku najvećih poreskih dužnika našlo se 200 firmi, a u vrhu liste su pljevaljski Rudnik uglja sa dugom od skoro 12 miliona eura, Rudnici boksita u stečaju sa skoro 11 miliona, Montenegro Airlines sa 10,5 miliona, Duvanski kombinat u stečaju sa skoro sedam i, takođe u stečaju, nikšićka Željezara i Brodogradilište Bijela sa po pet – šest miliona eura. U januaru su na listi bila i tri nova velika dužnika- Kombinat aluminijuma sa oko 3,7 miliona eura duga, Mik trade iz Tivta sa oko 650.000 i državne Plantaže, koje imaju oko pola miliona eura duga za poreze. Od oko pola milijarde eura pitanje je koliko je uopšte duga naplativo, a opozicija tvrdi da se dug toleriše privilegovanim pojedincima, odnosno da biznismeni bliski vlastima imaju prećutnu saglasnost  da mogu da ne plaćaju svoje poreske obaveze.

Zoran Jelić iz DPS-a odavno upozrava da je ključno putanje koliko se uopšte duga može naplatiti i da treba napraviti čišćenje bilansa ili revizije tih poreskih potraživanja i utvrditi stvarno stanje duga.

Do tada, u Uniji poslodavaca se pitaju zašto vlada pomaže samo one kompanije koje ne plaćaju dug i što nema povlastica za one koje se nalaze na bijeloj listi, odnosno, one koje redovno izmiruju sve svoje obaveze.

„Zato se zalažemo za uvođenje određenih fiskalnih podsticaja od strane države prema ovakvim preduzećima, jer smatra da navedeno može doprinijeti oslobađanju određenih finansijskih sredstava koje će ta preduzeća dalje usmjeriti u proširenje poslovanja i investicije, u otvaranje novih radnih mjesta, inovacije i sl“, kažu u toj organizaciji.

Za sada Vlada, koliko je poznato, ne razmišlja o toj mogućnosti, već ponovo predlaže da se neplaćanje poreza i doprinosa definoše kao krivično djelo i da oni posladavci koji ne plaćaju poreze idu u zatvor. Pitanje je da li je to prihvatljivo aktuelnoj parlamentarnoj većini?

Vesna RAJKOVIĆ- NENADIĆ